Crna murva
Crna murva | |
---|---|
Plodovi crne murve | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Angiospermae |
Razred: | Eudicots |
Red: | Rosales |
Porodica: | Moraceae |
Rod: | Morus |
Vrsta: | M. nigra |
Dvojno ime | |
Morus nigra L. |
Crna murva, (lat. Morus nigra), cvatuća je biljka iz porodice Moraceae, porijeklom iz sjeverozapadne Azije. Biljka je poznata i po velikom broju kromosoma, 308 individualnih tj. 154 para.
Opis
Crna je murva listopadno stablo, visine do 15 metara. Listovi su dugi do 20cm, širine do 10 cm. Plodovi su crne boje, veličine do 3 cm, kod nas dozrijevaju od mjeseca lipnja.
Sorte
Neke od poznatijih sorti:
- 'Black Persian': sorta velikih crnih plodova ,dužine ploda oko 3 cm,te skoro iste širine
- 'Chelsea': plodovi su izduženi,finog okusa.
- 'Kaester': vrlo rodna,porijeklom iz Los Angelesa.Do 4 cm dugi,vrlo slatki plodovi.
- 'Wellington': vrlo rodna,plodovi cilindrično izduženi,oko 3 cm dugi i 1 cm široki plodovi.
Prehrambena vrijednost
| bjelančevine=1.44 g
| masti=0,39 g
| ugljikohidrati=9,8 g
| vlakna=1,7 g
| šećer=8,1 g
| kalcij_mg=39
| željezo_mg=1,85
| magnezij_mg=18
| fosfor_mg=38
| kalij_mg=194
| natrij_mg=10
| cink_mg=0,12
| vit C_mg=36,4
| thiamin_mg=0,029
| riboflavin_mg=0,101
| niacin_mg=0,62
| vit B6_mg=0,05
| folati_ug=6
| holin_mg=12,3
Uzgoj i uporaba
Biljka se naturalizirala u skoro cijeloj Europi (na sjever do južne Švedske), uključujući i Ukrajinu, na istok je raširena sve do Kine. Najvažnija primjena je za jelo, kod nas i za pečenje rakije. U Europu je prvo unešena oko 1500. godine, kako bi je se koristilo za ishranu dudova svilca, što se pokazalo pogrešnim, jer ličinke preferiraju lišće bijele murve.Plod je ukusan, hranjiv, bogat vitaminom C, te antocijanima. Osim plodova listovi i mlade grančice,kao i kora, koriste se u narodnoj medicini, prije svega u Kini i Indiji. Plodovi i listovi mogu se koristiti i za dobivanje prirodnih bojila za tkanine. Može se uzgojiti iz sjemena, cijepljenjem, te reznicama. U Brazilu se crna murva uzgaja na velikim plantažama, prodaje se sviježa ili konzervirana.
Dodatna Literatura
Rittig,I. Voćarstvo,Zagreb 1942.