Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Folklorni ansambl Zagreb-Markovac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 278436 od 1. studeni 2021. u 17:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Folklorni ansambl "Zagreb-Markovac" nastao je spajanjem dvaju uzoritih folklornih ansambala: FA "Pavao Markovac" i KUD "Zagreb" nastavljajući tako neprekinutu tradiciju očuvanja bogate hrvatske folklorne baštine od 1945. odnosno 1978. godine.Tijekom postojanja, Ansambl je sudjelovao na brojnim međunarodnim festivalima, te održao niz samostalnih koncerata u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj, a najveći uspjeh postigao je 1996. godine u Poljskoj, osvojivši Grand prix na međunarodnom festivalu u Zywiecu kraj Krakova.[1]

Društvo danas čini šest sekcija:

  • Folklorni ansambl (A-grupa)
  • Folklorni ansambl (B-grupa)
  • Veteranska folklorna skupina
  • Muški zbor "Puleni"
  • Dječja folklorna skupina
  • Gajdaški orkestar "Rožnjak"

Ansambl danas na repertoaru ima preko 65 „živućih“ koreografija iz gotovo svih dijelova Hrvatske: Slavonije, Baranje, Međimurja, Podravine, Posavine, Bilogore, Banije, Žumberka, Prigorja, Karlovačkog pokuplja, Zagorja, Istre, Donjeg Jelenja, Like, otoka Paga, Trogira, Primoštena, Dubrovnika. Više o tome pogledajte ovdje. Također, jedan je od malobrojnih ansambala u Hrvatskoj koji na svom repertoaru ima i raznovrsne koreografije Hrvata izvan Hrvatske (iz Vojvodine - Bunjevački plesovi, Bosanske posavine, Rame, Lašvanske doline, Hercegovine, Gradišća).[2] U prosjeku godišnje postavlja jednu do dvije nove koreografije. Pored toga, uz velik broj koreografija, Ansambl izvodi i nemali broj vokalno-instrumentalnih djela, od kojih je i veliki broj hrvatskih tradicijskih božićnih pjesama.

U svom radu Ansambl surađuje sa brojnim, istaknutim etnolozima, koreolozima, koreografima kako bi scenska primjena folklora imala znanstvenu osnovu i temeljila se na izvornom plesu, muzici i običajima. Među brojnim suradnicima potrebno je istaknuti nekoliko najeminentnijih s kojima je Ansambl najviše surađivao, a to su dr.sc. Ivan Ivančan, naš najpoznatiji i najplodniji etnolog i etnokoreograf, koji je dugo godina bio i mentor ovog Ansambla, prof. Andrija Ivančan, Gordan Vrankovečki, Miroslav Šilić, Zvonimir Ljevaković, Gordana i Zlatko Potočnik, Ivan Ivančan ml., Marijan Makar, Vladimir Kuraja, Božo Potočnik, Branko Šegović, Siniša Leopold, Mojmir Golemac[3]

Dokumentarni film: "Bitno je da priča ide dalje"

Dokumetarni film 'Bitno je da priča ide dalje' prikazuje što sve čini jedan Ansambl, a da nije gotovi proizvod koji vidite na koncertima, nastupima. Film prikazuje audicije, probe, koncerte i putovanja prikazujući život FA Zagreb-Markovca iza scene. Sve su to objedinili u cjelinu Andrej Hanžek i Siniša Škokić te njihovi suradnici. Iako je film sniman tri godine, te prati generacije koje se se tada pojavljivale, kroz film, kao poveznica povijesti i sadašnjosti Fa Zagreb-Markovca, pojavljuju se legende Zagrebačkog, Markovačkog i naravo Zagreb-Markovačkog života; Josip Pavlinić, Vlado Špinderk, Josip Bosak, Andrija Ivančan, Gordana Potočnik, Ivan Ivančan ml., Nenad Breka, Gordan Vrankovečki i drugi. Film je snimljen vlastitim sredstvima, a svečana projekcija održana je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.[4]

Croatian Folklore Gold

Album tradicijske glazbe - Croatian Folklore Gold je o autorski album Zorana Jakunića – Kize realiziran u suradnji udruge CAKA i Folklornog ansambla Zagreb-Markovac.[5] CD sadrži 13 pjesama (10 instrumentalnih i 3 vokalne) koje obrađuju tradicionalne glazbene motive i napjeve iz okolice Grada Zagreba, ali i čitave Hrvatske: od Podunavlja i Slavonije, preko Posavine, Turopolja i Zagorja pa sve do dalmatinskih otoka.[6] Nominiran je za Porin u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe.[7]

Izvori:

Vanjske poveznice: