Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jovan Palavestra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 278264 od 1. studeni 2021. u 16:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Jovan Palavestra (Mostar, 25. travnja 1893. - Sarajevo, 6. prosinca 1959.), bio je književnik i prevoditelj.

Životopis

Jovan Palavestra rodio se je u Mostaru 1893. godine. Studirao je pravo u Zagrebu. Nakon Prvoga svjetskoga rata u Sarajevu razvio je raznovrsnu kulturnu i književnu djelatnost. Sudjelovao u je osnivanju Narodnog pozorišta. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata boravio je u Srbiji, a potom do smrti živio je u Sarajevu. Pisao je drame, pripovijetke, putopisne reportaže; bio je utjecajan književni i kazališni kritičar.

Reagirajući na Krležin članak Aleksa Šantić, Palavestra izlaže svoje viđenje Krleže, zgnušan odnosom što ga Krleža iskazuje naspram tek preminula pjesnika. Svoje teze Palavestra naznačuje već u nadnaslovu i podnaslovu članka: Primeri umetničke savesti. Podvig g. Miroslava Krleže. Jedna slava gledana s naličja (Večernja pošta, 10. travnja 1924.). Označuje Krležu, toga »predstavnika književne republike literarnoga San Marina u mirotvornoj Hrvatskoj«, čovjekom bez elementarna pijeteta i umjetnikom što se naglo vinuo do slave u okolnostima naklonjena mu političkoga i društvenoga trenutka. Palavestra Krleži posve ne osporava talent, ali upozorava da ga ne krasi skromnost, »najljepša vrlina umjetnika«. Svoj temeljni doživljaj Krleže koji blebeće, docira i diskutira vidi i kao osnovnu karakteristiku, stoga manu, Krležina dramskoga djela (Dramski ćorci g. Krleže. Dva čina, dva dijaloga; tri sata, tri pucnja, Reč, 19. lipnja 1928.), pišući o drami U agoniji. Logičan je tako put do Lede, kao najslabijega Krležina djela, do kojega se u Krleže stalno radi o »opadanju i slabljenju nerva dramske akcije«, koja je inače, prema Palavestri, bila prisutnija u prvom dijelu trilogije (Klackanje repertoara. »Leda«, »Tartif«, »Kći puka«, Pregled, 1933., 9.).[1]

Pisao je pripovijetke i drame, kazališnu i književnu kritiku. Pevodio je Przybyszewskoga, Flauberta, Baudelairea.

Djela

  • Sivi vidici, (zbirka pripovijetki), 1919.
  • Na belom hlebu, (zbirka pripovijetki), 1920.
  • Od predanja do istine, 1933.
  • Savesti na vetru, (drama)
  • Čovjek koji se snašao, (drama)
  • Veliki skandal, (drama)
  • Izabrana djela, 1971.

Izvori

  1. Palavestra, Jovan, krlezijana.lzmk.hr, pristupljeno 26. rujna 2018.‎