Trodijelni dvozub
| trodijelni dvozub | |
|---|---|
 trodijelni dvozub | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Asterales |
| Porodica: | Asteraceae |
| Rod: | Bidens |
| Vrsta: | B. tripartita |
| Dvojno ime | |
| Bidens tripartita L. | |
Trodijelni dvozub (dvozubica, lat. Bidens tripartita) je uobičajena i raširena biljka iz porodice Asteraceae. Raste u većem dijelu Euroazije, te u sjevernoj Africi, i Sjevernoj Americi. Unešena je i u Australiju te na neke pacifičke otoke. U Rusiji, Kini i Tibetu se koristi kao ljekovita biljka.[1][2][3][4] Prokuhani mladi listovi ove biljke su jestivi.
Kod nas većinom raste uz potoke i rijeke te na vlažnim mjestima.
Svojstva sukladno narodnoj medicini
- djeluje antiseptično
- steže
- potiče mokrenje
- regulira mjesečnicu
- zaustavlja krvarenje
- snižava povišenu temperaturu
- djeluje laksativno
- smiruje
Sastav
Nadzemni dijelovi sadrže oko 50 mg% karotina i oko 70 mg% askorbinske kiseline,4,5 - 5,8% tanina,te 1,2 - 2,8 % flavonoida.Od makroelemenata sadrži u nadzemnim dijelovima (mg/g) 40,40 kalija,kalcija 11,40, magnezija 3,50 i o,20 željeza.Od mikroelemenata(mkg/g) sadrži 0,16 mangana,bakra o,45,cinka o,81,kobalta i kroma po 0,02,aluminija 0,14 ,vanadija i nikla po 0,08,selena4,17, stroncija 3,11,olova 0,03,bora 87,20.[5]
Podvrste
- Bidens tripartita subsp. comosa (A. Gray) A.Haines
- Bidens tripartita subsp. tripartita
Dodatna literatura
Ruprecht Düll, Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands und angrenzender Länder. Die häufigsten mitteleuropäischen Arten im Porträt. 7., Wiebelsheim 2011, ISBN 978-3-494-01424-1.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ "Bidens tripartita Linnaeus". Flora of North America. http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=200023540
- ↑ Flora of China, 狼杷草 lang pa cao, Bidens tripartita Linnaeus, Sp. Pl. 2: 831. 1753
- ↑ Altervist Flora Italiana, Forbicina comune, Bidens tripartita L. includes photos, drawings, European distribution map
- ↑ Atlas of Living Australia
- ↑ Grupa autora: Počemu rastenija lečat,Moskva 1989.,str.243
