Južni Ural
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Južni Ural, južni dio planinskog lanca Urala i ujedno njegov najširi dio. Proteže se Zapadnosibirskom nizinom između rijeka Ufe i Urala[1] u dužini od 550 kilometara. Najviši vrh Južnog Urala je Jamantau (1640 m).[2]
Južni Ural poznat je po ležištima željezne rude, ugljena, nafte i prirodnoga plina. U području gorja prevladava kontinentalna snježno-šumska klima s prosječnim siječlanjskim temperaturama i do –20°C. Istočni pristranci Južnog Urala primaju godišnje do 300 mm oborina, dok su zapadni znatno vlažniji (do 1000 mm). Na Južnom Uralu razvijena je prijelazna stepa (šumo-stepa) i stepa.[2]
Središtem južnouralskog područja smatra se grad Ufa, ujedno i glavni grad Baškirsije.
Izvori
- ↑ Planina Ural geografijazasve.me, 4. veljače 2018. (pristupljeno 2- svibnja 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 Ural, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. svibnja 2018.