Kompartmentalizacija
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}
Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20211028012607 }}. (osvježi)
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}} Kompartmentalizacija je proces, odnosno stanje ograničenog pristupa informacijama za osobe koje su izvan određenog entiteta, odnosno skupine koja je upoznata s određenim brojem informacija.
Ovaj koncept ograničavanja pristupa informacijama potječe od klasificiranja podataka unutar vojnih i obavještajnih krugova.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}}
Smisao kompartmentalizacije je u tome da ukoliko manji broj ljudi zna za informaciju, zadatak i sl. to je rizik od neuspjeha manji. U dijelu slučajeva o nekim informacijama mora se razgovarati zato je u svijetu razvijen veliki broj kodnih jezika, odnosno kodnih riječi i fraza koje se koriste unutar ograničenih skupina kako bi izrazili ono što žele reći bez da ugroze tajnost i sigurnost podataka.
Najpoznatiji primjer kompartmentalizacije je projekt Manhattan gdje se cjelokupni proces izrade bombe odvijao u nekoliko zasebnih dijelova, odnosno provodilo ga je nekoliko neovisnih skupina koje nisu znale konačni smisao i cilj onoga što rade.