Dragana Lucija Ratković Aydemir
Dragana Lucija Ratković Aydemir | |
Rođenje | 24. rujna 1969. |
---|---|
Prebivalište | Zagreb |
Državljanstvo | Hrvatsko |
Suprug | Oğuz H. Aydemir |
Portal o životopisima |
Dragana Lucija Ratković Aydemir (Zagreb, 24. rujna 1969.), povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti, kulturna menadžerica, interpretatorica baštine, poduzetnica u kulturi i turizmu. Živi i radi u Zagrebu, te Istanbulu i Çeşme (pokraj Izmira).
Školovanje i rana karijera[uredi]
Diplomirala je 1994. godine komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine zapošljava se u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture u Zagrebu. Specijalizirala se za inventarizaciju, popisivanje i zaštitu pokretne sakralne baštine, a posebice za liturgijsko ruho i posuđe od srebra. U kasnim 1990-tima i početkom 2000-ih kurira stalne izložbe sakralne baštine u župnoj crkvi Navještenja Marijina u Svetvinčentu i Franjevačkom samostanu u Rovinju, sakralne izložbe u župnoj crkvi sv. Martina u Taru kraj Poreča [1] te zbirke liturgijskog tekstila i srebra u muzeju kompleksa Eufrazijeve bazilike u Poreču. Godine 1997. nagrađena je stipendijom UNESCO-a za stručno usavršavanje u području konzervacije i restauracije kulturnih dobara na Sveučilištu Nikole Kopernika u Toruńu, te u Varšavi i Krakovu. [2]
Poduzetništvo u kulturi[uredi]
Godine 2005. stječe Europsku diplomu za kulturni menadžment i iste godine osniva tvrtku [3] koja djeluje u područjima interpretacije baštine, muzeologije (eko-muzeologije), upravljanja baštinom i održivog kulturnog turizma.[4]
Maritimna baština i muzeji zajednice[uredi]
Godine 2003. u suradnji s lokalnom zajednicom sudjeluje u razvoju Ekomuzeja batana[5] koji potiče osnivanje cijelog niza maritimnih muzeja zajednice diljem Jadrana. Ekomuzej batana 2007. godine ulazi u uži izbor za nagradu Europski muzej godine.[6] Uvršten je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta 2016. godine.[7] Doprinosi uvođenju ekomuzeja u hrvatsku muzejsku legislativu.[8]
Održivi kulturni turizam u praksi[uredi]
Godine 2006. sudjeluje u razvoju kulturnog turizma u Ogulinu. Bajke Ivane Brlić-Mažuranić prepoznate su kao središnji kulturni potencijal za razvoj destinacije Ogulin, zavičaj bajke i kulturno-turističkih proizvoda: Ogulinskog festivala bajki (OGFB) i Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke.[9] Stalni postav Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke Hrvatsko muzejsko vijeće proglasilo je najboljim u 2013. godini u Hrvatskoj, a 2016. godine ulazi u uži izbor za nagradu Europskog muzeja godine.[10]
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode[uredi]
U razdoblju od 2012. do 2016. godine upravlja projektom interpretacije i prezentacije prirode za 30 investicija mreže nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja Republike Hrvatske u okviru integracije u EU Natura 2000.[11] Nacionalni parkovi RH komuniciraju se zajedničkim vizualnim identitetom i interpretacijskom infrastrukturom, a od potonje se ističu Posjetiteljski centar Podzemni grad Paklenice u Nacionalnom parku Paklenica [12], Centar za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka, Centar za posjetitelje Medvedgrad u Parku prirode Medvednica i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami JU Međimurska priroda.[13]
Volontiranje[uredi]
Volontira u različitim nacionalnim i europskim baštinskim udrugama. Godine 2009. izabrana je za predsjednicu Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana (AMMM) sa sjedištem u Barceloni. Od 2020. predsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine, a od 2019. članica Nadzornog odbora Interpret Europe.[14]
Izabrana bibliografija[uredi]
- Ratković, Dragana. (1998.). Dva ciklusa Lerchingerova kruga u Zagrebu. Peristil, God. 41, str 79.-90.
- Ratković, Dragana Lucija. (2005.). The Batana of Rovinj − Rovigno. u: Ed: Marcet I Barbe, R. Martime Heritage and Modern Ports. Boston: Wit Press, str. 207.−217.
- Kulturna baština: Tar, Frata, Vabriga. (2006.) (ur. Ratković, Dragana Lucija.) Poreč: Zavičajni muzej Poreštine
- Ratković, Dragana Lucija. (2007.). Ivanina kuća bajke u Ogulinu, njihovu zajedničkom zavičaju. Muzeologija: zbornik za muzejsku problematiku, br. 43/44, str. 306.-314.
- Ratković, Dragana Lucija. (2012.). Batana Ecomuseum, Rovinj − Rovigno. Croatian ecomuseology "at the backdoor". u: ECOMUSEUMS 2012 Proceeding of the First International Conference on Ecomuseums, Community Museums and Living Communities. Green Lines Institute, str. 319.-328.
- Informatica Museologica, (2013.). br. 44 (1-4). (Ur: Dražin-Trbuljak, Lada. Ratković, Dragana Lucija.)
- Ratković Aydemir, Dragana Lucija. (2017.). Safeguarding maritime intangible cultural heritage: Ecomuseum Batana, Croatia. (Ur: Davis, Peter; Stefano, Michelle L.) u: The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritage. New York: Routledge
- Ratković Aydemir, Dragana Lucija. (2019.). Let’s interpret natural heritage so that we love it more! Croatian Experience by Muze/Muses. (Ur. Kreisel, Werner. Reeh, Tobias.) u: Tourism Research and Landscape Interpretation / Tourismusforschung und Landschaftsinterpretation. Universitätsverlag Göttingen. Str. 161.-174.
- Ratković Aydemir, Dragana Lucija. Tolić, Helena. Jagić Boljat, Ivana. (2019.): Intangible Cultural Heritage as a Catalyst for Local Development and Well-being: The Case of Pleternica, Croatia, Journal Museum International, Volume 71 - Issue 3-4, str. 156.-167.
- Priručnik za interpretaciju baštine (2020) (ur. Draženović, Mirna. Smrekar, Aleš. autori: Ratković Aydemir, Dragana Lucija. Jagić Boljat, Ivana. Draženović, Mirna. Klarić Vujović, Iva. Kuka, Mateja. Polajnar Horvat, Katarina. Smrekar, Aleš.), ZRC SAZU , Geografski inštitut Antona Melika, Ljubljana
Izvori[uredi]
- ↑ Parentium Media Porec Croatia. Papirnata riznica kulturne baštine - predstavljena monografija »Tar, Frata, Vabriga – kulturna baština«. https://www.parentium.com/prva.asp?clanak=10829 Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ "EUROPEAN HERITAGE DAYS ASSEMBLY". https://rm.coe.int/european-heritage-days-assembly-strasbourg-17-19-october-2018-programm/16808e5ec2 Pristupljeno 2. rujna 2020.
- ↑ NEMO-The Network of European Museum Organisations (engl.). Dragana Lucija Ratković Aydemir. https://www.ne-mo.org/speaker/nemo/dragana-lucija-ratkovic-aydemir.html Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ Dragana Lucija Ratković Aydemir, Helena Tolić, Ivana Jagić Boljat (29. studeni 2019.). "Intangible Cultural Heritage as a Catalyst for Local Development and Well-being: The Case of Pleternica, Croatia". Museum International 71 (3-4): 156–167. 10.1080/13500775.2019.1706954. https://doi.org/10.1080/13500775.2019.1706954 Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ Dragana Lucija Ratković Aydemir (8. prosinac 2016.) (engl.). Safeguarding maritime intangible cultural heritage: Ecomuseum Batana, Croatia. 10.4324/9781315716404-48. https://www.taylorfrancis.com/ Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ "Papirnata riznica kulturne baštine - predstavljena monografija »Tar, Frata, Vabriga – kulturna baština«". http://www.ammm-info.net/images/ammm/documents/archive/newlsetter/AMMM_News_6.pdf Pristupljeno 2. rujna 2020.
- ↑ (engl.) UNESCO - Community project of safeguarding the living culture of Rovinj/Rovigno: the Batana Ecomuseum. https://ich.unesco.org/en/lists Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ Ratković Aydemir, Dragana Lucija (2013). "Ekomuzej Batana, Rovinj-Rovigno: hrvatska ekomuzeologija na "mala vrata"". Informatica museologica 44 (1-4): 35–46. https://hrcak.srce.hr/174235 Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ "Muze d.o.o tvrtka za menadžment u kulturi" (engl.). https://www.poslovni.hr/domace/muze-doo-tvrtka-za-menadzment-u-kulturi-42616 Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ 'Ivanina kuća bajke' u utrci za nagradu 'Europski muzej godine 2016.'. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivanina-kuca-bajke-u-utrci-za-nagradu-europski-muzej-godine-2016-20160331 Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ "Tourism Research and Landscape Interpretation". http://www.parcs.ch/nwp/pdf_public/2020/39094_20200211_084537_202001_ZELT10_kreisel_auszug.pdf Pristupljeno 2. rujna 2020.
- ↑ "Podzemni grad Paklenica: Od Titova bunkera do turističke atrakcije u velebitskom Međuzemlju". TRIS portal - Šibenik. 14. rujan 2016.. http://tris.com.hr/2016/09/podzemni-grad-paklenica-od-titova-bunkera-do-turisticke-atrakcije-u-velebitskom-meduzemlju/ Pristupljeno 2. rujan 2020.
- ↑ "Med dvemi vodami". https://muze.hr/novost/med-dvemi-vodami-rukavac-dobrih-prica-mure-i-drave Pristupljeno 2. rujna 2020.
- ↑ Interpret Europe: Supervisory Committee. http://www.interpret-europe.net/feet/home/interpret-europe/our-structure/supervisory-committee/ Pristupljeno 2. rujan 2020.