Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru

Centralni dio groblja, Vječna vatra

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je najveća masovna grobnica u Hrvatskoj, a i u Europi nakon Drugog svjetskog rata koja se nalazi se na istočnom prilazu Vukovara.

Povijest

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske iz travnja 1998. godine, osnovan je Operativni stožer za ekshumacije, identifikacije i pokope žrtava iz masovne grobnice na Novom groblju u Vukovaru; usporedno s procesom ekshumacija i identifikacija žrtava pristupilo je uređenju Groblja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata - današnjeg Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Cjelokupni prostor današnjeg groblja trebalo je najprije razminirati, a zatim pristupiti raščišćavanju šumom obrasle površine cca 60 000 m². Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 16. studenog 2000. godine groblju je utvrđen je status "Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata".

Groblje

Na groblju je ekshumirano 938 tijela i na tom mjestu je postavljeno 938 bijelih križeva. U središnjem dijelu groblja 5. kolovoza 2000. godine postavljen je spomenik čiji je autor Đurđa Ostoja. Spomenik je rađen od patinirane bronce, visok je četiri metra, a u sredini je "zračni" križ i vječni plamen. Na groblju su također izdvojena dva križa, jedan za najmlađu žrtvu Domovinskog rata, Ivana Kljajića koji je imao svega šest mjeseci, i za najstariju žrtvu Domovinskog rata, ženu koja je imala 82 godine.