Mile Budak (Drvar, 18. veljače 1903. − Zagreb, 21. srpnja 1961.), hrvatski liječnik[1][2] internist i ftizeolog.[3] Nećak ministra Mile Budaka.[4]
Životopis
Rodio se je u Drvaru. U Zagrebu je diplomirao medicinu 1926. godine.[2] Znanstveni suradnik tvornice kemijsko-farmaceutskih proizvoda "Kaštel" u Zagrebu. Nakon par godina se zaposlio na Internoj klinici u Zagrebu. 1934. je osnovao plućni odjel.[2] Prvi u Hrvata započeo liječenje plućne tuberkuloze torakokaustikom (1935.). Od 1941. docent interne medicine za predmet bolesti prsnih organa.[3] Na zagrebačkoj Internoj klinici radio je do 1942. godine.[1] Kad je 1942. u Zagrebu otvorena Zakladna bolnica na Rebru, prelazi ondje kao predstojnik plućnog odjela. Godine 1943. odjel je pretvorio[3] u II. internu kliniku Medicinskog fakulteta,[1] na kojem je 1943. izabran za izvanrednog, a 1944. za redovitog profesora.[3] Do 1945. vodio kliniku.[2] U drugom svjetskom ratu bio je osobni liječnik Ante Pavelića.[5] Opskrbio je lijekovima i instrumentima prihvatni centar na Zavrtnici, gdje su bili smješteni brojni Židovi, među njima i židovski liječnici, koji su poslije poslani u Bosnu suzbijati epidemiju endemskog sifilisa.[4] Situacija je bila takva da su potkraj lipnja 1941. vlasti NDH u Banjoj Luci morale osnovati Zavod za suzbijanje endemijskog sifilisa. Hrvatski liječnici nisu se javljali za odlazak u te krajeve niti uz obećavane velike povlastice. Prigoda za spašavanje barem dijela Židova ukazala se kad ih se moglo pokazati vlastima da su potrebni. Stoga su njemačke i ustaške vlasti (vjerojatno uz osobno poglavnikovo znanje) poštedjele deportacije (mnogi iz Zavrtnice završili su u logorima) najmanje 81 židovskog liječnika (Samuel Deutsch, Stjepan Steiner i dr.) iz Zagreba. Poslani su jeseni 1941. godine u najzabačenije bosanske krajeve radi suzbijanja epidemije. Židovski izvori navode da su se hrvatski liječnici Ante Vuletić (koji je osmislio akciju u sporazumu s prijateljem liječnikom Miroslavom Schlesingerom), Mile Budak, ministar Ivan Petrić, Stanko Sielski, Ivan Raguž i Berislav Borčić angažirali radi pomoći svojim židovskim kolegama. u u formiranju židovske liječničke ekipe. Predstavili su državnom vrhu NDH da su ti Židovi potrebni za suzbijanje te opake bolesti.[5] U ratu je Budak nosio čin ustaškog bojnika.[6] Od 1945. do 1947. vodio je bolnicu Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradišci, jer je bio osuđen na vremensku kaznu kao liječnik političkog vrha NDH.[3] 1948. se je godine zaposlio na zagrebačkoj Bolnici za sušicu[1] (Centralni antituberkulozni dispanzer)[2] U istoj je ustanovi osnovao Centar za tuberkulozni meningitis. U ovoj je bolnici radio sve do smrti 1961. godine.[1]
Osobito se je bavio problemima rehabilitacije tuberkuloznih bolesnika.[2]
Djela
- Vitamini i kalcij te njihova klinička upotreba, 1937.[7]
- Unutarnje bolesti, 1945. (gl. autor Ivan Botteri, Mile Budak suradnik)[7]
- Izabrana poglavlja iz ftizeologije, 1957.[7]
Izvori
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK |
| http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3019 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/ | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
|
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK |
| http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9959 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 165.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Mile Budak, Hrvatska enciklopedija LZMK Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Vladimir Dugački (1989): Mile Budak, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ 4,0 4,1 Robert Bajruši: Stjepan Steiner - Titov ratni liječnik i svjedok najvećih partizanskih bitki, Nacional br. 485, 31. ožujka 2005. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ 5,0 5,1 Josip Pečarić: Dr Stanko Sielski - Pravednik među narodima, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 22. travnja 2015. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ Goran Gerovac: Svi hrvatski masoni, tjednik Forum, 23. rujna 2011. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Katalog Knjižnica grada Zagreba Rezultati pretraživanja. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.