Zračna luka Burgas

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 246959 od 23. listopada 2021. u 10:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Zračna luka Burgas
Летище Бургас

Runway Burgas.JPG

IATA: BOJ – ICAO: LBBG
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma Javni
Operater Fraport Twin Star Airport Management
Služi gradu Burgas
Nadmorska visina 41 m / 135 ft
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
04/22 10.500 3.200 Beton

Zračna luka Burgas (IATA: BOJ, ICAO: LBBG; bugarski: Летище Бургас) je zračna luka koja opslužuje Burgas i druga je najveća zračna luka u Bugarskoj.

Zračna luka se nalazi 10 km sjeverno od centra Burgasa u predgrađu Sarafovo. Između grada i zračne luke nalazi se Atanasovsko jezero.

Povijest zračne luke u Burgasu seže u 1937. godinu kada je francuska tvrtka CIDNA (sada dio Air France), izabrala područje Burgasa za gradnju zračne luke. Dana 29. lipnja 1947. godine, bugarska aviokompanija Balkan počela je domaće letove između Burgasa, Plovdiva i Sofije, koristeći zrakoplove Junkers Ju 52. U 1950-im i 1960-im zračna luka je proširena i modernizirana izgradnjom betonske piste. Godine 1970. zračna luka je postala međunarodna zračna luka s 45 odredišta.[1] Zračna luka se razvijala na temelju sve većeg turističkog prometa, pa je tako u lipnju 2006. godine, bugarska vlada dodijelila tvrtki Fraport AG Frankfurt Airport koncesiju na 35 godina za luke u Varni i Burgasu u zamjenu za ulaganja veća od 500 milijuna €. Dana 18. srpnja 2012. godine u eksploziji bombe u putničkom autobusu koji je prevozio izraelske turiste ubijeno je sedam a ozlijeđene trideset i dvije osobe .

Statistika

Promet na Zračnoj luki Burgas
godina domaćih
putnika
promjena međunarodnih
putnika
promjena ukupno promjena preleta
zrakoplova
promjena
1998.
16.020
417.004
433.024
6.092
1999.
14.734
8%
324.563
22%
339.297
21,6%
5.722
6,1%
2000.
8.964
39,2%
389.051
Rast 19,9%
398.015
Rast 17,3%
5.224
8,7%
2001.
1.993
Rast 77,8%
592.403
Rast 52,3%
594.396
Rast 49,3%
5.633
Rast7,8%
2002.
1.882
5,6%
765.594
Rast 29,2%
767.476
Rast 29,1%
6.515
Rast15,6%
2003.
1.858
1,3%
1.024.179
Rast 33,8%
1.026.037
Rast 33,7%
8.136
Rast 24,8%
2004.
2.621
Rast 41,1%
1.339.552
Rast 30,8%
1.342.173
Rast 30,8%
10.692
Rast 31,4%
2005
2.232
14,8%
1.553.398
Rast 16%
1.555.603
Rast 16%
11.842
Rast 10,7%
2006.
1.504
32,6%
1.706.695
Rast 9,9%
1.708.199
Rast 9,8%
13.364
Rast 12,8%
2007.
11.346
Rast 654,4%
1.926.279
Rast 12,9%
1.937.625
Rast 13,4%
13.606
Rast 1,8%
2008.
15.061
Rast 32,7%
1.905.562
1,1%
1.920.623
0,8%
13.794
Rast} 1,4%
2009.
12.450
17,3%
1.671.336
12,3%
1.683.786
12,3%
11.956
13,3%
2010.
14.273
Rast 14,6%
1.858.345
Rast 11,2%
1.872.618
Rast 11,2%
13.774
Rast 15,2%
2011.
77.789
Rast 445%
2.151.256
Rast 21,2%
2.229.045
Rast 19%
19.215
Rast 19%
2012.
69.244
11%
2.287.621
Rast 6,3%
2.356.865
Rast 5,7%
16.961
11,7%
2013.
44.780
34,3%
2.416.868
Rast 2,5%
2.461.648
Rast 4,4%
18.008
Rast 6,2%
2014.
36,589
18,3%
2.485.730
Rast 2,8%
2.522.319
Rast 2,6%
18.869
Rast 0,8%
2015.[2]
30.376
17%
2.329.944
7,3%
2.360.320[3]
6,7%
18.271
4,3%
2016. (01.01-30.06)[4]
Rast
Rast
684.154
Rast 25,2%
6.031
Rast 19,1%

Izvor

Vanjske poveznice