Potres u Nikaragvi 1972.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 238304 od 21. listopada 2021. u 23:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Potres u Nikaragvi 1972.
Managua earthquake aerial view.jpg
Pogled iz zraka na razorene dijelove Manague.
Koordinate 12.3°N 86.1°W
Nadnevak 23. prosinca 1972.
Države Flag of Nicaragua.svg Nikaragva
Jačina 6,2 magnitude po Richteru[1]
Dubina 5 km
Žrtve 6.000 mrtvih[1], 20.000 ozljeđenih i 250.000 bez domova

Potres u Nikaragvi 1972. naziv je za potres koji je u subotu, 23. prosinca 1972. godine[2], u 12:29 sati prema lokalnom vremenu (06:29 prema UTC-u) pogodio područje u blizini glavnog grada Nikaragve, Manague. Potres je pogodio područje jačinom od 6,2 stupnja po Richterovoj ljestvici s epicentrom 28 kilometara sjeveroistočno od centra grada, na dubini od 5 kilometara. Nakon glavnog potresa, uslijedila su dva manja potresa jačine 5,0 i 5,2 magnitude u 13:18 i 13:20 sati po lokalnom vremenu.[3] U potresu je poginulo 6.000 ljudi, 20.000 je bilo ranjeno, a 250.000 ostalo je bez svojih domova.

Štete

Potres je teško oštetio područje u krugu od 27 četvornih kilometara od centra grada. Većina zgrada i poslovnih objekata u gospodarskoj (poslovnoj) četvrti Manague pretrpilo je veliku štetu. Tako su stradale jedna 19-ero katnica, jedna 15-ero katnica, 5 zgrada u rasponu 7-9 katova i više od 25 zgrada u visine 3-6 katova. Osim na zgradama, šteta je bilo i u prizemnicama i obiteljskim kućama, zbog seizmičkih pokreta 10-15 sekundi nakon samoga potresa. Nakon manjih potresa stradala je i većina tvornica i preostalih stambenih objekata, koji su u prvom naletu bili lakše oštećeni.

No, nije potres glavni i jedini razlog urušavanja velikoga dijela grada, već loša izgradnja. Većina obiteljskih kuća i malih trgovina bile su drvene zgrade starije od 40 godina, ispunjene uglavnom kamenom i žbukom, a većina njih nije niti imala krov. Kuće koje su i imale krov nisu imale crijepove, već lim i plastiku. Loša infrastruktura i siromaštvo su utjecali na to da se u potresu do temelja sruši 53.000 zgrada u gradu.[3]

U potresu je teško stradao i vodovod i elektroenergetska mreža, zbog čega je tijekom sljedećih tjedan dana svega 10% grada imalo struju i vodu.

Izvori

  1. 1,0 1,1 (engl.) Utsu, T. R., A List of Deadly Earthquakes in the World: 1500-2000, International Handbook of Earthquake & Engineering Seismology, Dio A, Vol. 81A (Prvo izdanje), Academic Press, 2002., str. 708, ISBN 978-0124406520
  2. Na današnji dan: Potres u Nikaragvi, poginulo oko 10 000 ljudi, Dalje.com (hrvatsko izdanje), objavljeno 23. prosinca 2007., pristupljeno 10. siječnja 2016.
  3. 3,0 3,1 (engl.) Earthquake Hazards Program, USGS, pristupljeno 2. lipnja 2008.

Vanjske poveznice