Sejšelski kreolski jezik Kreol | |
| Države govorenja: |
Sejšeli |
| Regije govorenja: |
- |
| Broj govornika: | ~ 70.000 |
| Rang: | nije među prvih 100 |
| Razredba: | Kreolski jezici Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | - |
| ISO 639-2: | cpf |
| ISO 639-3: | CRS |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Sejšelski kreolski (ISO 639-3: crs; seselwa kreolski, Creole, Ilois, Seychellois Creole, također i Kreol) je lingua franca Sejšela. On dijeli status službenog jezika sa engleskim i francuskim jezikom na ovim otocima. Jezik je nastao iz francuskog jezika. Govori ga 72.700 ljudi (1998)[1].
Od stjecanja nezavisnosti 1976. godine, vlada Sejšela je nastojala razviti kreolski kao zaseban jezik. U tu svrhu, osnovan je Institut za kreolski jezik Lenstiti Kreol (l'Institut créole).
Pravila pisanja u kreolskom su znatno jednostavnija u odnosu na francuski jezik, kao što se može vidjeti iz primjera:
- hrvatski: Moramo raditi zajedno da bi izgradili budućnost.
- kreolski: Nou tou bezwen travay ansamn pou kree nou lavenir.
- francuski: Nous tous avons besoin de travailler ensemble à créer notre avenir.
U kreolskom, član (u francuskom le, la i les) je spojen sa riječju, na primjer lavenir (francusko avenir). Prisvajanje se izražava zamjenicom, tako da je „naša budućnost“ nou lavenir, ili bukvalno „mi budućnost“.
Primjer teksta
"Oče naš" na sejšelskom kreolskom :
Ou, nou papa ki dan lesyel,
Fer ou ganny rekonnet konman Bondye.
Ki ou renny i arive.
Ki ou lavolonte i ganny realize
Lo later parey i ete dan lesyel
Donn nou sak zour nou dipen ki nou bezwen.
Pardonn nou pour bann lofans
Ki noun fer anver ou,
Parey nou pardonn sa ki n ofans nou.
Pa les tantasyon domin nou,
Me tir nou dan lemal.
Izvori
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||