Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zlatna vrata u Kijevu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 221832 od 13. listopad 2021. u 22:15 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Zlatna vrata u Kijevu

Zlatna vrata u Kijevu (ukrajinski: Золоті ворота) su jedna od glavnih znamenitosti Kijeva.

Sadašnja Zlatna vrata su rekonstrukcija nekadašnjih, koja su oštećena tijekom vremena. Bila su glavni orijentir u drevnom Kijevu i prolaz u staroj gradskoj tvrđavi. Trenutno služe kao muzej. Isti naziv ima obližnje kazalište i postaja Kijevskog metroa.

Unutrašnjost Zlatnih vrata

Moderna povijest prihvaća ova Zlatna vrata, kao jedna od tri vrata izgrađena za vrijeme Jaroslava Mudroga. Zlatna vrata su izgrađena u vremenu od 1017. do 1024., otprilike u isto vrijeme kada i Katedrala sv. Sofije.

Nakon što je izgrađena crkva Navještenja pokraj vrata, svojim zlatnim kupolama postala je istaknuti orijentir lako vidljiv izvan grada. Od tada, su ova vrata i dobila ime "Zlatna vrata". Na vratima je prolaz visok oko 40 metara i širok 20 metara. Gotovo pola tisućljeća, služio je kao slavoluk, istaknuti simbol u Kijevu.

Godine 1982., Zlatna vrata u potpunosti su obnovljena za 1500. godišnjicu Kijeva, iako nema čvrstih dokaza kako su izvorna vrata stvarno izgledala.

Godine 1989. sa širenjem Kijevskoga metroa, otvorena je postaja u blizini Zlatnih vrata, koja se tako i zove. Ono što je čini jedinstvenom je, da se njena graditeljska cjelina temelji na ukrasima drevnih ukrajinskih crkava.

Godine 1997., otkriven je u blizini spomenik Jaroslavu Mudrome.