Ljekoviti sipan
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Ljekoviti sipan | |
|---|---|
 ljekoviti sipan | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Lamiaceae |
| Rod: | Hyssopus |
| Vrsta: | H. officinalis |
| Dvojno ime | |
| Hyssopus officinalis L., 1753 | |
Ljekoviti sipan (miloduh, izop, lat. Hyssopus officinalis), biljka je iz roda Izopa (Hyssopus), udomaćena u Južnoj Europi, Srednjem Istoku, te u području koje okružuje Kaspijsko jezero. Od davnine se koristi kao ljekovita i začinska biljka,više ga se puta spominje u Bibliji. Kod nas je ljekoviti sipan razmjerno rijetka biljka,ima ga na nekoliko lokaliteta na sjevernom,te srednjem Velebitu.
Ljekovitost[uredi]
Izop je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka koju je koristio i poznati grčki liječnik Hipokrat . U medicini se koriste dijelovi stabljika s listovima i cvjetovima. Prema terapeutskom učinku, izop je sličan ljekovitoj kadulji .Uključen je u farmakopeju Rumunjske, Francuske, Njemačke, Portugala i Švedske. U Bugarskoj se preporučuje za kronični bronhitis i katar crijeva kao sredstvo za smanjenje znojenja, kao antiseptik . U narodnoj medicini u Bugarskoj koristi se za dispepsiju , konstipaciju , anemiju i kao ekspektorans . U ruskoj narodnoj medicini lišće i cvjetni vrhovi izopa koriste se kao ekspektorans kod kroničnog katara gornjih dišnih putova (bronhitis, traheitis , laringitis ), kao i kod bronhijalne astme , nervoze , angine , prekomjernog znojenja, reumatizma , za kronični kolitis , kod nadutosti kao antihelminitik, diuretik i blagi tonik. Eksperimentalno je dokazano antimikrobno djelovanje eteričnog ulja izopa. Predloženo je da se koristi u smjesi s bilo kojom masnom bazom kao lijek za gnojne kožne bolesti stafilokoknog porijekla. Infuzija i uvarak izopa mogu se koristiti izvana za pranje očiju , za stomatitis , bolesti ždrijela i promuklost, kao i za obloge za modrice, i kao sredstvo za zacjeljivanje rana
Sastav[uredi]
Sadrži od 0,6 do 2 % eteričnog ulja, flavonoide (diosmin, izopin, hesperidin), taninske i gorke tvari, smolu, triterpenske kiseline (ursolnu i oleanolnu), te do 0,2% vitamina C.[1]
Dodatna literatura[uredi]
Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
Vanjske poveznice[uredi]
- "Herb to Know: Hyssop"—The Herb Companion
Izvori[uredi]
- ↑ Dudčenko, L.G, Kozjakov, A.S., Krivenko, V.V. Prjano aromatičeskie i prjanovkusovie rastenija, Kijev 1989., str. 96