Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bernhard Rust

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 212804 od 11. listopad 2021. u 00:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Bernhard Rust, 1934.

Dr. Bernhard Rust (30. rujna 1883. - 8. svibnja 1945.) bio je ministar znanosti, obrazovanja i nacionalne kulture (Reichserziehungsminister) u nacističkoj Njemačkoj.[1] Izdao je dekrete, često bizarne, na različitim razinama njemačkog obrazovnog sustava, da bi Njemačku mladež obrazovao u nacional-socijalističkoj filozofiji.

Rani život

Rust je rođe u Hannoveru, a doktorirao u Njemačkoj filologiju i filozofiju. Ubrzo je postao srednjoškolski nastavnik u Hannoveru u Ratsgymnasium, a nakon toga je služio u vojsci za vrijeme Prvog svjetskog rata. Dobio je čin poručnika i nagrađen je Željeznim križem za hrabrost.[2]

Politička karijera

Rust se pridružio NSDAP-u 1922., a na kraju je postao Gauleiter za Gau Südhannover Brunswick. Godine 1930., on je izabran u Reichstagu. Kada je Hitler postao kancelar 1933., Rust je imenovan za pruskog ministra kulture. Dana 1. lipnja 1934. izabran je za ministra znanosti, obrazovanja i nacionalne kulture (Reichsminister für Wissenschaft, Erziehung und Volksbildung), te je krenuo da preoblikuje njemački obrazovni sustava u skladu s njegovim idealima nacionalsocijalizma. Primjer njegovih promjena je ta da je 1935., promijenio tradicionalnih šest dana školskog tjedna na pet dana, a subotom bi bio "Reich Dan mladosti", kada su djeca pripadnici Hitlerove mladeži i Saveza njemačkih djevojaka bila izvan škole te su vršili razna proučavanja i testiranja. Dr. Rust godine 1933., donio je pravilo da se studenti i nastavnici trebaju međusobno pozdravljaju s nacističkim pozdravom "kao simbol nove Njemačke". Otvoreno je informirao učitelje kako im cilj mora biti educirati etnički svjesne Nijemace. Rust također vjeruje da su ne-arijevske znanost (kao što su Albert Einsteinova "židovska fizika") manjkave.

Smrt

Rust je navodno počinio samoubojstvo 8. svibnja 1945., kada su Saveznici ušli u Berlin.

Izvori

  1. Claudia Koonz, The Nazi Conscience, p 134 ISBN 0-674-01172-4
  2. Current Biography 1942, pp725-27