Ivan Kramskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 210248 od 9. listopad 2021. u 05:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Ivan Nikolajevič Kramskoj (Ostrogožsk kraj Voronježa, 8. lipnja 1837. - Sankt-Peterburg, 6. travnja 1887.), (ruski: Иван Николаевич Крамской) - ruski slikar i likovni kritičar. Bio je intelektualni vođa Peredvižnjevaca - ruskog kritičkog realizma u razdoblju 1860.1880.

Ivan Kramskoj potječe iz siromašne sitnoburžoaške obitelji. Od 1857. do 1863., studirao je u Sankt-Peterburgu. Reagirao je protiv akademske umjetnosti i bio inicijator pobune "četrnaestorice", koji je završila njegovim izbacivanjem s akademije sa skupinom svojih kolega, s kojima je organizirao udrugu "Artel likovnih umjetnika" (rus: "Артель художников").

Pod utjecajem ideja ruskih revolucionarnih demokrata, Kramskoj je ustvrdio visoku javnu dužnost umjetnika, s načelima realizma, moralne supstance i nacionalnosti umjetnosti. Postao je jedan od glavnih osnivača i ideologa Društva itinerantske likovne izložbe (Peredvižnjevci).

U razdoblju 1863.1868., predavao je slikanje na školi društva za promicanje primijenjene umjetnosti.

Naslikao je niz portreta značajnih ruskih pisaca, znanstvenika, umjetnika i javnih osoba (Lav Nikolajevič Tolstoj 1873., Ivan Šiškin 1873., Pavel Tretjakov 1876., Mihail Saltikov-Ščedrin 1879., Sergej Botkin 1880. i dr.), u kojima izražajna jednostavnost i jasnoća prikaza ističu duboke psihološke elemente likova. Kramskojevi demokratski ideali našli su svoj najsjajniji izraz u portretima seljaka.

Na jednoj od svojih najpoznatijih slika: "Krist u pustinji" (1872., Tretjakova galerija), nastavio je humanističku tradiciju Aleksandra Ivanova prikazom vjerskih motiva u moralno-filozofskom smislu. Prožeo je svoju sliku Krista s dramatičnim iskustvima u duboko psihološkom tumačenju, prizivajući ideju herojske samopožrtvovnosti.

Izvršio je presudan utjecaj na razvoj umjetnosti realizma i estetike u Rusiji u posljednoj trećini 19. stoljeća.

Galerija