Chapacuran (Chapacura-Wanham), porodica južnoameričkih indijanskih jezika raširena u zapadnom Brazilu i susjednoj Boliviji. Jezično se smatraju dijelom Velike porodice Macro-Arawakan (macro-arahuacanas). Obuhvaća 5 jezika: itene [ite], nepoznat broj govornika, Bolivija; kabixí [xbx], 100 (1986 SIL), Brazil; oro win [orw], 5 (1996 SIL). Brazil; pakaásnovos [pav], 1.930 (1998 ISA). Brazil; torá [trz], nema poznatih govornika (Brazil)[1]. Plemena koja se služe ili su se služili jezicima ove porodice pripadaju skupinama Uanhaman i Chapacura, predstavljaju ih:
- A) Čapakure sa rijeke Guaporé:
- a. Chapacura:
- a1. Chapacura (Txapakúra, Capakura, Chapakura), Na Mato Grossu i Rondôniji.
- a2. Kitemoka, iz bolivijskog departmana Santa Cruz, na río Uruvaito. 10 govornika chiquito (1972)
- Napeca (Napeka), u bolivijskom departmanu Santa Cruz, provincija Velasco. 20 govornika (1985)
- a3. Itene (Moré, Itenez), bolivijski departman Beni, u provincijama Mamoré i Itenez, na utoki Iteneza u Mamore. 100 (1959)
- Itoreauhip, Vjerojatno ogranak Moré Indijanaca. Bolivija.
- b. Huanham (Pawumwa)
- b1. Huanyam (Huanian, Abitana-Huanyam, Huanham, Huanyam, Abitâna-Wanyam), Ogranak Huamhama. Govore posebnim dijalektom.
- b2. Kabishí (Cabichí, Cabishi ), sa desne obale gornje Guaporé, odnosno obronaka Planalto dos Parecís, Mato Grosso, Brazil.
- b3. Kujuna, Rondônia, Brazil. Srodni Kabishíma.
- b4. Kumaná, Rondônia, Brazil.
- Cutiana, Brazil
- b5. Matáwa (Matáua), Rondônia, Brazil. Srodni Kabishíma.
- b6. Urunamakan, Rondônia, Brazil.
- a. Chapacura:
- B) Čapakure sa rijeke Madeire
- b1. Jaru (Yaru), istočna Rondônia, Brazil. Možda su dio Pakaanova.
- b2. Torá (Turá), Amazonas, Brazil. nastanjeni na donji Rio Marmelos, pritok Madeire. 120 (1990 YWAM).
- b3. Urupá (Gurupá, Arupá), Rondônia, Pará, Brazil. Na río Urupá; 150 govornika (Rodrigues 1986).
- b4. Pakaanova (Wari, Pacaás Novos, Pacaá-novo, Pakahas-Nóvas, Pacahas Novas, Pakaa Nova, Pakaanovas, Ori, Oro-Wari, Orowari), Rondônia, Brazil. 1,833 (1994 SIL). Grupa Wari sastoji se od podgrupa: Oro Nao' (na río Pacaas Novos, río Novo i Igarapé Dois Irmãos), Oro Eo (río Pacaas Novos i río Negro), Oro At (río Pacaas Novos i río Negro), Oro Mon, Oro Waram (na río Lage), Oro Waram Xijein, Oro Kao' Oro Waji i Oro Jowin.
- C) Ocorono (Rokorona, Rocorona)
- c1. Ocorono, enklava na teritoriju Mojo (Moxo)
- Sansimoniano, u Boliviji u zoni Cerro San Simón. 50 (1974) u etničkoj grupi.
- c2. Herisabocono, Bolivija na misiji San Borja
- c1. Ocorono, enklava na teritoriju Mojo (Moxo)
- Jamara, Brazil.
- Kujubim (Kuyubi, Kujubim, Miguelenho), istočna Rondônia, Brazil. Sastoje se od podgrupa: Orodão, Oroboni, Oroin, Oroat, Ororam i Ororamtxiem. Vidi niže Wanüân.
- Oro Win, srodni sa Pakaanova, 55 (1988), nastanjeni na rijeci Pacaas-Novos, pritok Mamoré, u Brazilu duž bolivijske granice.
- Urumí, Rondônia, Brazil. Po drugima u Ramaráma.
Jezici
- a. Guapore (centralni chapacura ili itene) [guap] (2):
- itene [ite] (Bolivia);
- kabixí [xbx] (Brazil); Nije na SIL-ovom popisu (2): uanham [ite-wan]; abitana-kumana [ite-kum]
- b. Madeira (južni čapakura, wari) [schp] (3):
- oro win [orw] (Brazil):
- pakaásnovos (orowari) [pav] (Brazil);
- torá [trz] (Brazil); nije na SIL-ovom popisu: chapacura [qdh]; quitemoca [qlv].
Popis jezika: Alain Fabre
Na popisu ima jezike: moré (itenez); kitemoka (kitema); kuyubi; napeca; wari (pakaa nova, orowari); oro win; pawumwa (cabishi); ¿san simoniano?; torá; urupá; miguelenho-wanyam (huanyam); yaru[2]