Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mór Jókai

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 205785 od 8. listopad 2021. u 11:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Mór Jókai

Mór Jókai (Komoran, 18. veljače 1825.Erzsébetváros, 5. svibnja 1904.) bio je mađarski romanopisac i dramatičar. Rodio se kao Móric Jókay, ali ime je igrom slučaja preraslo u nadimak Mór, a u prezimenu je pretvorio “y“ u “i“ da ne bi zvučalo plemićki.

Život

Živio je 80 godina i do smrti je ostao aktivan pisac. Bio je diplomirani pravnik, ali se strukom nikada nije bavio. Za vrijeme revolucije 1848-49. surađivao je sa Lajosom Kossuthom i nakon poraza kratko vrijeme se morao kriti. Bio je prijatelj slavnog Sándora Petőfija. Prvi puta se s 23 godine oženio 8 godina starijom glumicom Rózom Laborfalvi, a drugi puta u svojoj 74. godini glumicom kojoj je tada bilo 20 godina.

Djelo

Bio je izrazito plodan i popularan autor. Njegove knjige su prevođene na brojne jezike, od kojih je najviše prevedeno na njemački, engleski i francuski jezik. Popularnost je zaslužio velikim pripovijedalačkim talentom. Većinu njegovog opusa karakterizira romantičarski pogled na svijet, ispunjen ne samo empirijom nego i transcendencijom, velikim ljudskim strastima, groteskom i zanosom. Njegovo stvaralaštvo se može podijeliti u 4 faze s obzirom na poetiku njegovih djela i politički kontekst u kojem su nastajala.

Do 1849. njegova djela karakterizira utjecaj francuskog realizma i domaćeg anegdotičnog realizma. U centru pažnje su priroda, kult divljine, pesimizam, sumornost, tragika i egzotične zemlje. U jeziku i načinu prikazivanja osjeća se narodski ukus: unosi bezbroj narodnih riječi i fraza.

U doba apsolutizma postaje idejno određeniji: poslije velikog poraza ojačava vjeru u naciju, život. U to doba na njega utječu prethodni događaji vezani za revoluciju kao i aktualno rađanje kapitalizma u Mađarskoj. U prozi postaje više nacionalno orijentiran i piše romane s tematikom iz perioda reforme, potom piše pustolovne romane.

U pozadini (ponekad i središtu) radnje gotovo svakog romana nalazi se društvena akcija. To je lako uočiti u djelima s temom iz doba reforme i pokreta za stvaranje nacionalne kulture i jezika. Suvremena kritika ga je prozivala u vezi njegovih nedovoljno realističnih likova. Njegovom svijetu pristaju likovi druge vrste, likovi epskih razmjera. Osebujni, iznimni karakteri, gotovo karikature. U velikoj mjeri je koristio književne izvore niže vrijednosti i iz prikupljene građe je uveličavao ono što je bilo izuzetno, jedinstveno ili bizarno.

Najznačajnija djela

  • Otok Nepean (1845.)
  • Radni dani (1846.)
  • Jedan mađarski nabob (1854.)
  • Zoltan Karpaty (1855.)
  • Stari dobri asesori (1856.)
  • Siromašni bogataši (1860.)
  • Sinovi čovjeka kamena srca (1869.)
  • Crni dijamanti (1870.)
  • Zlatni čovjek (1873.)
  • Roman budućeg stoljeća (1874.)
  • Žuta ruža (1893.)

Izvor

  • Bán, Imre; Barta, János; Czine, Mihály, Istorija mađarske književnosti, str. 145-154., Matica srpska, Forum, Novi Sad 1976., OCLC 456227118 (srpski)

Vanjske poveznice

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Mór Jókai