Zlatni grah
| Zlatni grah | |
|---|---|
.jpg) Mahune zlatnog graha | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Rod: | Vigna |
| Vrsta: | V. radiata |
| Dvojno ime | |
| Vigna radiata (L.) R. Wilczek | |
Zlatni grah (lat. Vigna radiata) - biljna vrsta iz porodice mahunarki.
Ova vrsta se nedavno preselila iz roda Phaseolus (grah) u rod Vigna, no svejedno se još naziva grahom. Podrijetlom je iz Indije. Uzgaja se i u južnoj, jugoistočnoj Aziji i Kini.
Biljka godišnje raste i do 120 cm visine. Ima veliko trilapo lišće. Cvijeće u cvatovima ima oblik leptira, žute ili ljubičaste boje. Plod je mahuna.
_Dired_open_Pod_in_Hong_Kong.JPG)
Sjemenke su jestive. Važan su i sastavni dio mnogih azijskih jela, zbog visokoga udjela proteina, a koriste se također i u vegetarijanskoj kuhinji. Mlade sjemenke su duljine 2-4 mm, u bojama od žute do tamno zelene. Jedu se kuhane ili sirove u obliku klica.
Koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini u detoksifikaciji otrova iz tijela. Sadrži prirodne inhibitore proteaze. S visokim sadržajem vitamina B i C, kalija, magnezija, željeza, fosfora, bakra, vlakana i proteina, zlatni grah ima mogućnost pomoći jetri opterećenoj hepatitisom C, da izbaci toksine te je zbog toga vrijedan uloženog truda u njegovu pripremu.[1]
Izvori
- ↑ http://www.hepatos.hr/arhiva-vijesti-iz-svijeta/285-savjeti-strunjaka-za-hranu-za-kronini-hepatitis-c-prvi-dio.html Preuzeto 23. kolovoza 2013.