Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 202463 od 8. listopad 2021. u 01:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Muzej seljačkih buna (Muzeji Hrvatskog zagorja)
Datoteka:Muzej seljačkih buna.jpeg
Muzej seljačkih buna
Osnovan 1973.
Smještaj Samci 64, 49245 Gornja Stubica
Vrsta specijalizirani muzej-povijesni
Ravnatelj Goranka Horjan
Kustos Vlatka Filipčić Maligec
Službena stranica www.msb.mhz.hr


O muzeju i dvorcu Oršić

Muzej je osnovan i otvoren za javnost povodom obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. godine. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi grof Krsto Oršić, 1756. godine.

Tlocrt dvorca je u obliku slova L, a treće krilo nekada se nastavljalo na stariji kaštel. U dvorcu je sačuvana kapela s iluzionističkim freskama, alegorijskim prikazom četiriju kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz života svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerchingeru. Posljednji Oršići, dvorac su napustili 1924. godine. 

Datoteka:Seljačka buna.jpeg
Događanje Seljačka buna
Datoteka:Viteški turnir, noćna opsada.jpeg
Događanje Viteški turnir

Neko vrijeme u dvorcu se nalazila osnovna škola, a njime se koristila i seljačka zadruga. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća dvorac je potpuno obnovljen i u njega je smješten Muzej seljačkih buna. Dvorac je okružen dekorativnim vrtom, a okolni je prostor pejzažni perivoj s domaćim i egzotičnim biljnim vrstama u kojemu je smješten i spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, rad kipara Antuna Augustinčića.

U kapeli dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja. Novi stalni postav otvoren 2002. godine, osim Seljačke bune 1573., prikazuje razvoj feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske. Uredbom o Muzejima Hrvatskog zagorja Muzej seljačkih buna postaje 1992. godine njihov sastavni dio.

Dugogodišnji ravnatelj Muzeja seljačkih buna i nakon toga Muzeja Hrvatskog zagorja bio je akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić

Osim Stalnog postava, Muzej, organizira povremene izložbe, radionice i događanja poput Viteškog turnira.


Vanjske poveznice