Švedski model

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 199402 od 6. listopada 2021. u 21:46 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Poređenje socijaldemokratskih stranaka Nordijskih zemalja po osvojenim glasovima u postotcima

Švedski model je model države blagostanja karakterističan za Švedsku i ostale nordijske (skandinavske) zemlje pa se još naziva i nordijski ili skandinavski model. To je vrlo uspješan kompromis između kapitalizma i socijalizma, spoj socijalne države i stalnoga rasta švedske ekonomije.

Socijalna skrb u Švedskoj uglavnom se financira porezima. O njoj brinu tri različita ministarstva: socijalna pomoć pripada pod nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi; obrazovanje je u nadležnosti Ministarstva prosvjete i znanosti, a tržište rada je pod nadležnošću Ministarstva zaposlenosti.

Početak švedskoga sustava socijalne skrbi bio je u organizaciji Crkve. To je postalo obvezno od 1734., kada je svaka župa morala imati dom za starije osobe.[1] U 19. stoljeću otvarane su privatne dobrotvorne organizacije za bolesnike, a od 1891. to je regulirano i subvencionirano.[2] Vlada Liberalne stranke donijela je Nacionalni mirovinski zakon 1913., koji pruža sigurnost za starije osobe, a od 1934. pomaže se nezaposlenim osobama.

Švedska je uspostavila uspješan model demokratskog socijalizma, zbog jedinstvenog načina na koji su švedske radničke vođe, političari i staleži surađivali tijekom ranog razvoja švedske socijalne demokracije. Nastojalo se vlast i odlučivanje prebaciti s elite na radnike i u tome se uspjelo. Švedske socijalističke vođe odabrale su umjeren, reformistički politički smjer pa je Švedska izbjegla ozbiljne ekstremističke izazove, te političku i klasnu podjelu, a i ratne sukobe. Sve do danas, njeguje se socijalna država i široka zaštita građanskih sloboda. Temelj švedske politike je, da snaga dolazi iz naroda.[3]

Švedska socijaldemokratska stranka često se naziva jednom od najuspješnijih socijaldemokratskih stranki na svijetu. Od godine 1933. kada je došla na vlast i primijenila socijaldemokratska načela u borbi protiv velike ekonomske krize, njezine vlade su uspješno iskoristile neutralnost Švedske u Drugom svjetskom, a kasnije hladnom ratu kako bi stvorile jedan od najbolje organiziranih i najefikasnijih sustava države blagostanja, a istodobno omogućile stalan rast švedske ekonomije. Švedski model, koji mnogi drže najuspješnijim kompromisom između kapitalizma i socijalizma je švedskim socijaldemokratima omogućio, da ostanu na vlasti više od sedam desetljeća, s izuzetkom razdoblja 1976.-1982. i 1991.-1994. Međutim, ulazak Švedske u EU i problemi izazvani procesom globalizacije, natjerali su švedske socijaldemokrate, da u posljednje vrijeme razmišljaju o zaokretu prema neoliberalnoj tržišnoj politici, odnosno ideologiji Trećeg puta.

Ministarstvo zdravstva i socijalne poslove odgovorno je za dobrobit građana i blagostanje. To se definira kao financijska sigurnost u vrijeme bolesti, starosti i kao pomoć za obitelj, socijalne usluge, zdravstvena zaštita, promicanje zdravlja i prava djece. Obrazovanje je besplatno, a jaka je uloga sindikata s velikim brojem članova.

Skandinavski model obračuna s mitom i korupcijom je nemilosrdan, tako da ni kralj nema ekonomski imunitet. Švedski birači ne trpe pohlepne političare. Kriteriji koje birači u Skandinaviji postavljaju pred svoje političare su vrlo visoki, a kazne za prekršitelje nemilosrdne. Nitko nije nedodirljiv i izuzet.[4]

Cjelokupno stanovništvo ima jednak pristup javnim zdravstvenim uslugama. Švedski zdravstveni sustav je javno financiran.

Izvori