Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Leoncije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 19939 od 30. srpanj 2021. u 03:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Solid cara Leoncija

Leoncije je bio bizantski car vladao je (695.698.).

Porijeklom je bio Izaurijac, a kao vrlo sposobni vojni zapovjednik služio je nekoliko careva. Konstantin IV. ga je imenovao strategom temata Anatolikon. Justinijan II. Rinotmet ga je 686. godine poslao u rat protiv Arapa u Armeniji i Gruziji. Porazivši Arape uspješno je ratovao u Albaniji i Azerbajdžanu stekavši velik plijen, ali i glas okrutnog vojskovođe. Pohod je bio uspješan, pa je kalif Abd al Malik pristao obnoviti mirovni ugovor s Bizantom i to pod puno povoljnijim uvjetima od ranijeg, koji je sklopljen za vladavine Konstantina IV. Kalif je pristao na podjelu prihoda iz Armenije, Iberije i Cipra i pristao plaćati veći godišnji danak Bizantincima. 692. godine Bizantinci su pretrpjeli težak poraz kod Sebastpolisa zbog dezertiranja slavenskih četa. Car je smatrao Leontija odgovornim, pa ga je zatočio u Carigradu. No 695. godine zbog problema s Arapima car ga je imenovao strategom temata Helada. Čim se dočepao slobode, Leontije je poveo pobunu protiv cara. Uz pomoć stranke plavih i patrijarha Kalinika, Leontije je zarobio Justinijana II. i proglasio se carem. Svrgnutom caru je dao odsjeći nos i jezik, te ga je poslao u progonstvo u Herson na Krimu.

Leontije se odlučio vladati umjereno, no upravo je manjak agresivnost potakao kalifa Abd al Malika da napadne bizantsku Afriku i 697. godine zauzme Kartagu. Car je poslao Ivana Patricija da oslobodi bizantsku Afriku. Ivan je zauzeo Kartagu, pojavivši se iznenada u gradskoj luci. Arapi su poslali pojačanja, pa je Ivan morao napustiti grad i povući se na Kretu radi pregrupiranja trupa. Bojeći se careva gnjeva zbog neuspjeha skupina časnika se pobunila i proglasila Apsimara, drungarija teme Ciberiota za cara. Apsimar je prikupio flotu i isplovio prema Carigradu, u kojem je tada harala kuga. Nakon nekoliko mjeseci opsade grad se 698. godine predao pobunjenicima. Apsimar je uzeo ime Tiberije III. Apsimar i zarobljenom Leontiju dao odsjeći nos. Svrgnuti car je zatočen u samostanu u Carigradu. Nakon što se car Justinijan II. vratio na vlast, dao je pogubiti Leontija.