 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Mehmed-paša Sokolović | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1505. ili 1506. |
| Mjesto rođenja | Sokolovići kraj Višegrada |
| Datum smrti | 11. listopada 1579. |
| Mjesto smrti | Istanbul |
| Titule | veliki vezir |
| Opis vojnoga službovanja | |
Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa kršćanskog [1] podrijetla.
Životopis
Mladost i obrazovanje
Rodio se u selu Sokolovići[2] pored Višegrada kao dijete pravoslavnih[2] roditelja. S 11 godina Sokolović je zarobljen u "Hrvatima".[3] U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj janjičarskoj praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na islam.
Vojnička i državnička karijera
Istaknuvši se u ratovima s Ugarskom i Austrijom (1526. – 1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličanstvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni 1555. godine dobiva položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja 1565. godine postaje velikim vezirom.
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. rujna 1566., janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.
Za vladavine Selima II. samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u pomorskoj bitci kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.[1] U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.[4]
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu i Kozju ćupriju u Sarajevu. Najpoznatiji je Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini, središnji motiv romana Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed-paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi Pećku patrijaršiju 1557. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ 1,0 1,1 Sokolović, Mehmed-paša, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
- ↑ 2,0 2,1 Kočan, Ismet (21 December 2005). Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović, Večernje Novosti Online.
- ↑ Suleiman The Magnificent Sultan Of The East by Harold Lamb Publication date 1951, https://archive.org/details/suleimanthemagni001564mbp/page/n69 #stranica= 53
- ↑ Sokolović, Mehmed-paša, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Ivan Kukuljević Sakcinski, Glasoviti Hrvati prošlih vjekova, Matica hrvatska, Zagreb, 1886., Warasdiniensia, digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović Varaždin, library.foi.hr
- Mustafa Imamović, Historija Bosnjaka, Sarajevo 1997., www.scribd.com