Krešimir Galović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 191663 od 5. listopada 2021. u 05:56 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Krešimir Galović
Krešimir Galović
Krešimir Galović
Rođenje 26. kolovoza 1966.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar umjetnosti
Portal o životopisima

Krešimir Galović (Osijek, 26. kolovoza 1966.), hrvatski je povjesničar umjetnosti.

Životopis

Krešimir Galović rođen je u Osijeku 1966. godine. Proučava povijest hrvatske arhitekture te piše o temama hrvatske arhitekture 20. stoljeća.[1] Objavio je niz stručnih prikaza i članaka u časopisima i novinama kao što su Peristil, Čovjek i prostor, Arhitektura, Kontura, Jutarnji list, Vijenac i drugima. Suradnikom je biblioteke Psefizma za koju je objavio nekoliko naslova iz povijesti hrvatske arhitekture u seriji "Skice i crteži - Viktor Kovačić, Vjekoslav Bastl, Edo Šen i Stjepan Podhorsky", te pogovor za knjigu Zdenka Strižića O stanovanju- Arhitektonsko projektiranje I i II.[1] Napisao je metodološki priručnik za nastavnike likovnoga odgoja, Uvod u likovni govor.[1] Od 1997. do 2000. godine s Vinkom Penezićem, Krešimirom Roginom i Ivanom Muckom uređivao je časopis Čovjek i prostor, a nakon toga je suradnikom u matičinom časopisu Vijencu gdje je s Vinkom Penezićem uređivao rubriku "Prostor i čovjek". Od 2004. godine u Matici hrvatskoj u Odjelu za povijest umjetnosti, etnologiju, arheologiju i arhitekturu načelnik je odsjeka za arhitekturu. Viši je stručni savjetnik Uprave za zaštitu kulturne baštine u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.[2]

Djela

  • Apokalypsa croatika, (ilustracija i design Admir Ibrahimović), Sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.
  • Klub Hrvatskih arhitekata u Zagrebu: 1905.-1914.: povijest kluba: katalog radova i građe iz fundusa Ministrastva kulture RH, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2010.[3]
  • Slike baštine - između dokumentacije i umjetnosti, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2012. (Ostali autori tekstova Milan Pelc i Marina Juranović Tonejc. Gl. ur. Zlatko Uzelac, fotografije Zoran Bogdanović i Krešimir Galović, prijevod na engleski Christina Sekereš.)[4]
  • Viktor Kovačić: otac hrvatske moderne arhitekture, EPH Media, Zagreb, 2015.

Izvori

Vanjske poveznice