Izumiranje novinarstva

PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada

Američki teoretičari su postavili teoriju da će u budućnosti najprije izumrijeti novinarstvo u SAD-u, navodno do 2017.g. a kasnije u cijelom svijetu. Smatraju da će se tako riješiti problem ne plaćanja novinara . Čini se da tiskane dnevne novine u obliku kakav danas poznajemo, nezaustavljivo nestaju. Dijelom ih mijenjaju novi mediji poput kabelske televizije ili interneta, dijelom besplatne tiskovine čiji se prihod temelji na podršci oglašivača.

«S novinama na kakve smo navikli nestaje najkorisniji dio komercijalnih medija, što jest razlog za zabrinutost, ali ne i paniku» zaključuje uvodničar u posljednjem broju londonskog tjednika Economist. «Rijeke ponekad presušuju» citira Economist suh, realističan komentar medijskog tajkuna Ruperta Murdocha . Kada je riječ o oglašivačkoj industriji, takav se radikalan zaokret pokazao i na inače najkontraverznijim tržištima poput nizozemskog i švicarskog gdje je već pola oglašivača nestalo s papira u internetski cyberspace.

Što je budućnost medija

Američki teoretičari su postavili teoriju da će u budućnosti najprije izumrijeti novinarstvo u SAD-u, navodno do 2017.g. a kasnije u cijelom svijetu. Smatraju da će se tako riješiti problem ne plaćanja novinara. Čini se da tiskane dnevne novine u obliku kakav danas poznajemo, nezaustavljivo nestaju. Dijelom ih mijenjaju novi mediji poput kabelske televizije ili interneta, dijelom besplatne tiskovine čiji se prihod temelji na podršci oglašivača.

«S novinama na kakve smo navikli nestaje najkorisniji dio komercijalnih medija, što jest razlog za zabrinutost, ali ne i paniku» zaključuje uvodničar u posljednjem broju londonskog tjednika Economist. «Rijeke ponekad presušuju» citira Economist suh, realističan komentar medijskog tajkuna Ruperta Murdocha . Kada je riječ o oglašivačkoj industriji, takav se radikalan zaokret pokazao i na inače najkontraverznijim tržištima poput nizozemskog i švicarskog gdje je već pola oglašivača nestalo s papira u internetski cyberspace. Novinari, pogotovo oni koji se bave svjetskim pitanjima, umjesto da, kao nekad, kruže globusom u potrazi za sočnim pričama, sjede za kompjutorom i skidaju «second hand» priče s interneta. To doista smanjuje troškove, ali problem je u tome što gotovo isto rade i njihovi potencijalni čitatelji kod kuće. Kada se novine pojave na kiosku, priče su već pročitane. Suvišne. Nije čudo da naklade padaju. Hoće li zbog tog zaokreta, koji će vrlo vjerojatno uskoro poduzeti i oni koji su do sad izbjegavali «podilazili populističkim zahtjevima», novinarstvo u budućnosti potpuno izgubiti svoju današnju društvenu ulogu? Znači li to da će korumpirani političari harati bez posljedica, da će velike korporacije u išini proždirati svoje žrtve? Jesu li takvim medijskim zaokretom ozbiljno narušeni temelji demokracije? Sve su to pitanja kojima se u posljednje vrijeme sve češće bave teoretičari medija, i malo koji od njih pronalazi pravi odgovor. Postavlja se pitanje što je budućnost medija i hoće li novinarstvo izumrijeti kao profesija?

Budućnost je u besplatnim novinama

Tijekom posljednjih desetak godina besplatni su tabloidi pokrenuti gotovo u svim europskim metropolama, te po nekim lokaliziranim tržištima na ostalim kontinentima.

Ljetošnje statistike s kojima raspolaže Piet Bakker sa Škole za medijska istraživanja pri amsterdamskom sveučilištu navode da su projekti besplatnih novina dosad zaživjeli u 41 zemlji . Samo u dvije, Njemačkoj i Japanu projekti nisu uspjeli i novine su se ugasile. Metro, koji je lider na tom tržištu (pod njegovim je vodstvom pokrenut i hrvatski Metro Express) dnevno distribuira više od 7 milijuna primjeraka, i gotovo svugdje ga je teško pronaći iza 9 sati ujutro. Puno teže, međutim, bilo bi pogoditi da će vijest, nekoć glavni sadržaj dnevnih novina, pod pritiskom tehnološke revolucije gotovo potpuni iščeznuti sa stranica modernoga dnevnog tiska. Kratke informacije postale su, naime, najvažniji dio internetskih portala, televizije i radija koji ih objavljuju u realnom vremenu, gotovo istodobno s događajem, pa su novine, barem što se tiče vijesti, nepovratno izgubile bitku i s vremenom i s elektronskim medijima.

Hoće li čitatelji i 2022. odlaziti na kioske i kupovati tisak, hoće li im poštar već prije 7 sati ujutro pokucati na vrata i donijeti svježe otisnute primjerke novina ili će pak prije početka radnoga dana u kafićima ili uredima uz prvu jutarnju kavu listati novine i čitati najzanimljivije novine? Možda će se današnjim srednjim i starijim generacijama stasalima uz novine na papiru učiniti to vrlo izvjesnim scenarijem. Mlađi naraštaji, djeca koja su porasla uz internet, zasigurno mogu zamisliti da će 2022. ljudi umjesto novina na papiru nositi sa sobom elektronske naprave na kojima će u svakom trenutku moći čitati ne samo sadržaj novina nego i knjiga. Stoga se opravdano može postaviti pitanje hoće li uopće biti potrebe da se novac i vrijeme troše na tiskanje novina na papiru, kada će se cijeli taj sadržaj u svakom trenutku moći pročitati na osobnim elektronskim napravama.

Pouzdanost medija

Prema rezultatima istraživanja koje je prošli tjedan objavila britanska interaktivna marketinška kompanija Telecom Express, televizija i novine i danas se još u javnosti percipiraju kao izvori informacija kojima se vjeruje daleko više nego sadržajima koji su dostupni na internetu.

Od 1000 ispitanika u ovoj anketi, koji su trebali na upitniku označiti postotak pouzdanosti informacija koje dobivaju putem raznih medija, njih 66% izjasnilo se da su najpouzdanije i najtočnije informacije dobili putem televizije. Sljedeće na toj «ljestvici povjerenja» su novine u čiju se korist izjasnilo 63% ispitanih. Od tradicionalnih, ali i dalje javnosti očito najuvjerljivijih medija, posljednji je na ljestvici radija za koji se opredijelilo 59% ispitanih.

Internetske stranice dobile su 36% glasova, dok su najslabije prošli blogovi koje je označilo samo 24% ispitanih.

Velika većina ispitanih izjednačila je vrijednost informacija koje dobiva putem televizije, sa onima koje čuju u razgovoru s prijateljima.

Zaključak

Jedno što budućnost nosi, a da je sasvim sigurno- jest da nas većina ipak neće raditi nešto potpuno besplatno- a da u to ulaže svoj trud. Napisati kvalitetne vijesti, vijesti iz cijelog svijeta, potom ih obraditi, interpretirati i dostaviti- zahtjeva itekakav trud i kompleksnu mašineriju za koju će uvijek biti potrebni novinarski stručnjaci. U skladu s time ćemo izaći i iz krize profita, kojeg ćemo zasluženo dobivati. Informacija je temelj informacijskog doba, a novinari kao njeni interpretatori i istraživači zasigurno će naći način zarade.

Izvori

http://www.jutarnji.hr/mladen-plese--pravo-novinarstvo-nikada-nece-izumrijeti-/692352/ 19.05.2012. http://www.jutarnji.hr/hoce-li-novine-izumrijeti-/152401/ 19.05.2012

Literatura

«Osnove znanosti o novinarstvu», Marko Sapunar, IV. Izdanje, Zagreb 2004.

«Uvod u novinarstvo», Michael J. Berens, Sherry Ricchiardi, Stjepan Malović, 1996.