Kaulaulaokalani

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 182696 od 1. listopada 2021. u 05:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Kaʻulaʻulaokalani
Poglavica Koʻolaua
Maweke.png
SuprugaKalua-i-Olowalu
Djeca
Kaimihauoku
OtacKawalewaleoku (Ka-walewale-oku)
MajkaUnaʻula

Kaʻulaʻulaokalani (Ka-ʻulaʻula-o-kalani; o ka lani = „nebeski”) bio je havajski plemić (Aliʻi) te poglavica Koʻolaua na otoku Oʻahuu.[1][2]

Životopis

Kaʻulaʻulaokalani je rođen na Oʻahuu. Njegovi su roditelji bili Aliʻi Kawalewaleoku (Ka-walewale-oku) od Koʻolaua i njegova žena Unaʻula;[3] preko oca je Kaʻulaʻulaokalani bio potomak čarobnjaka Mawekea s Tahitija. Djed i baka Kaʻulaʻulaokalanija bili su Kua-o-Mua i njegova sestra-žena, Kapua-a-Mua (djeca Mualani i njezinog supruga, Kaomealanija I.). Kawalewaleoku je bio smatran bogom jer je rođen iz unije sestre i brata.

Nakon očeve smrti, Kaʻulaʻulaokalani je zavladao Koʻolauom. Tijekom njegova vremena, drugim dijelovima Oʻahua su vladali veliki poglavica Lakona i velika poglavarica Maelo od Kone. Maelo i Kaʻulaʻulaokalani bili su vazali Lakone. Supruga Kaʻulaʻulaokalanija bila je Kalua-i-Olowalu[4] te je njihova kći bila poglavarica Kaimihauoku, očeva nasljednica. Kaimihauoku se udala za čovjeka imenom Loe te je njihov sin bio Moku-o-Loe, vladar Koʻolaua.[5]

Izvori i bilješke

  1. Abraham Fornander. An Account of the Polynesian Race: Its Origins and Migrations, and the Ancient History of the Hawaiian People to the Times of Kamehameha I. "They probably ruled over the Kona side of the island, while Kaulaulaokalani, on the Maweke-Kalehenui line, ruled over the Koolau side..."
  2. Rubellite Kawena Johnson (Ku Pa'a Publishing, 1981). Kumulipo: The Hawaiian Hymn of Creation.
  3. Edith Kawelohea McKinzie. Hawaiian Genealogies: Extracted from Hawaiian Language Newspapers.
  4. Kamakau, Samuel Manaiakalani, Ka Nupepa Kuokoa. 1865. "Ka Moolelo O Hawaii Nei Helu 14" (The History of Hawaii No. 15).
  5. Memoirs of the Bernice Pauahi Bishop Museum of Polynesian Ethnology and Natural History. Bishop Museum Press, 1920.