Wikipedija:Izabrani članci/9, 2012.

Kijevska Rus' (čitaj: Kijevska Rusj); (ruski: Ки́евская Русь - Kievskaja Rus', ukrajinski: Ки́ївська Русь - Kyjivs'ka Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь - Kieuskaja Rus') prva je istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9. stoljeću na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Stepe, šume i rijeke su odredile njezinu dinamičnu povijest. Kršćanstvo je primila u 10. stoljeću od Bizanta, a napadi Mongola tijekom 13. stoljeća rascjepkali su je na više manjih kneževina.

Izgubivši ključno stepsko područje na prostoru danas središnje Ukrajine, svoje službeno političko središte premjestila je u zapadnu kneževinu Vladimir-Volinj. Prvo kolektivno ime naroda Kijevske Rusi bilo je ime Rusini-Rusiči, kojeg su zadržali Ukrajinci sve do 20. stoljeća. Dio istočnoslavenskih i finskih plemena u sklopu Kijevske Rusi, koristio je kontinuirano plemenska imena i nakon raspada države. Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi u sklopu Kijevske Rusi, stekli su neke zajedničke kulturološke karakteristike koje su se zadržale do danas.