Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alfred James Lotka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 180354 od 30. rujan 2021. u 23:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Alfred James Lotka je rođen 2. ožujka 1880. godine u Lembergu, Austrija (današnji Lavov u Ukrajini), od roditelja Jacques i Marie (Doebely) Lotka. Odrastao je u Francuskoj, a diplomu inženjera stekao je 1901 g. na Sveučilištu Birmingham.

1902. godine je došao u SAD-e, te je narednih 6 (šest) godina radio kao asistent kemičar u General Chemical Company.

Tijekom svoje karijere, Lotka je napisao više od stotinu znanstvenih radova, objavljenih u akademskim i tehničkim časopisima, kao i popularnim časopisima, u Sjedinjenim Američkim Državama i inozemstvu.

Umro je 5. prosinca 1949 u Red Bank, New Jersey.

Lotkin zakon

Lotkin zakon o produktivnosti autora, jedan je od tri temeljna zakona na kojima se temelje empirijska istraživanja u informacijskoj znanosti. Alfred James Lotka je 1926. godine objavio članak u kojem je na temelju istraživanja znanstvene produkcije u području fizike i kemije potvrdio zakonitost da mali broj autora objavljuje veliki broj radova, a najveći broj autora objavi jedan ili dva rada unutar određenog podrucja. U članku pod naslovom “The Frequency Distribution of Scientific Productivity”, Lotka (1926) objavljuje svoje opažanje o razdiobi znanstvene produktivnosti - poznato u literaturi kao “zakon inverznih kvadrata”- u kojem je ovisnost između broja autora i broja objavljenih radova definirana na sljedeći način:

f(n) = A/n² n = 2,3,....nmax

gdje je f(n) broj autora s n obavljenih radova,

a A broj autora s jednim objavljenim radom.

Iz gornje funkcije slijedi da je broj autora s n objavljenih radova obrnuto proporcionalan kvadratu broja radova, dok je granična vrijednost udjela autora s jednim radon ( A ) približno 6/ p 2 ili oko 60% od ukupnog broja autora. Drugim riječima, u skupu autora najveći je udio onih koji su objavili samo jedan rad, dok broj autora s više od jednog rada opada s brojem objavljenih radova. Lotka primjenjuje statistički pristup izračunavajući broj autora f(n) određene produktivnosti (n). Unosom postotnog udjela autora s 1, 2, 3, …. , n max radova u odnosu na broj radova u log-log sustav dobiva pravac, a izračunavanjem nagiba pravca koji najbolje aproksimira opažene vrijednosti, dobiva da je ta vrijednost približno - 2. Kasnije primjene pokazale su da vrijednost eksponenta varira i ne mora biti - 2. Iz toga Yablonsky (1980) zaklučuje da je Lotkina formulacija zapravo specijalni slučaj opće funkcije koja glasi: f(n) = A/n gdje je r=1

Literatura

Tuđman, M.,Zakon o veličini vokabulara teksta Heapsov zakon i određivanje veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku

Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijsku znanost, Zagreb, 1993

A. Martek, S. Šute, Bibliometrijska analiza časopisa Arhivski vjesnik u razdoblju od 2001. do 2009., Arh. vjesn., god. 53 (2010), str. 166

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko drustvo, Informacijske razdiobe (Bradfordova, Lotkina i Zipfova razdioba)