Gesta regum Chroatorum

Gesta regum Chroatorum su bili kronike, zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva za koje se pretpostavlja da su postojali u doba "narodnih" vladara, a koji nisu sačuvani.

Trag da su Gesta postojala nalazi se u ispravi Petra Krešimira IV. kojom se samostanu sv. Krševana u Zadru 1066./1067. potvrđuje posjed Diklo.^[1]. U navedenoj ispravi spominju se gesta Krešimira II. (Gesta Cresimiri maioris).

Ovom temom najviše se bavio hrvatski povjesničar Dominik Mandić.

Izvori

↑ Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1967., pp. 105.

Literatura

Hrvatski leksikon, A-K, članak Gesta regum Chroatorum, Zagreb, 1996., str. 381.
Dominik Mandić: Gesta Regum Croatorum : zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva, Hrvatska revija 7 (1957.)
Dominik Mandić: Gesta Regum Croatorum : zapisnici povelja i anali hrvatskih kraljeva. U: Rasprave i prilozi iz stare Hrvatske povijesti, Rim: 1963, str. 255-265.

Nedovršeni članak Gesta regum Chroatorum koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1967., pp. 105.

[1]