Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crkva sv. Brcka u Kalniku

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 171710 od 29. rujan 2021. u 04:56 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Crkva sv. Brcka u Kalniku je župna gotičko-barokna crkva u mjestu Kalnik u blizini Starog grada Veliki Kalnik.

Crkva ima elemente različitih stilskh razdoblja od 14. do 19. stoljeća. Najviše se ističu gotički elementi. Župna je crkva od 1509. godine. Obnavljana je 1757 i 1805. godine t eu još par navrata. Donatori crkve bili su plemići vlasnici Starog grada Velikog Kalnika, čak i kralj Ludovik I. Anžuvinac.[1] Na crkvi su radili mnogi cijenjeni umjetnici. Ističu se freske iz 14. stoljeća na sjevernom zidu i vrlo kvalitetne kasnogotičke freske iz 16. stoljeća iza i iznad glavnog oltara. Na freskama je prikazana i smrt Sv. Petra iz Verone. Specifičan detalj je prikaz Presvetog Trojstva na fresci kao jedna glava s tri lica. Na freskama su i plemić Alapić te vojskovođa u borbi s Turcima kod Siska, Toma Bakač Erdödy.[2]

Crkva je izrazito arhitektonski vrijedna s gotičkim zvonikom i rebrastim svodom, zaglavnim kamenima i drugim arhitektonskim elementima. Zavojite stepenice u crkvi rad su istog majstora koji ih je napravio i na Starom gradu Velikom Kalniku. Vrijedan je i bočni oltar sv. Valentina iz 18. stoljeća sa spiralnim stupovima.

Orgulje

Josip Erhatić izgradio je orgulje crkve 1912. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

Manual C–f3
1. Principal 8′
2. Bourdon 8′
3. Salicional 8′
4. Octav 4′
5. Dolce 4′
6. Octav 2′
Pedal C–d1
7. Subbass 16′

Spojevi: man-ped.
Kolektivi: Forte.
Trakture su pneumatske.

Izvori

  1. http://www.kalnik.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=87 Preuzeto 24. srpnja 2011.
  2. Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.

Literatura

  • Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb