Leon III. Izaurijski
Script error: No such module "Dodaj infookvir".
Leon III. Izaurijski ili Lav III. Izaurijski (grč.: Λέων Γ' ο Ίσαυρος, Leon ho Isaurós) (Germanikeja, oko 680. — 18. lipnja 741.) je bio bizantski car. Carevao je od 717. do 741.. Uspio je obraniti carstvo od arapskih navala. Pokrenuo je politiku kipoborstva[1] dekretom od 726. godine, kojim je zabranio štovanje slika. Vladavinu mu je obilježilo što je prestalo razdoblje nepostojanosti na carskom prijestolju, koje je od 695. pa sve do njegova vremena trpilo neprestane prevrate, što je dovelo do toga da je Bizant spao s carstva gradova na carstvo tvrđava. Iako se prijestolje njegovim dolaskom učvrstilo, zbog Leonova promicanja kipoborstva, izazvao je novu dugoročnu krizu u Bizantu koja je prestala tek 843. godine sa pobjedom ikonofila. Osim što je obranio Carigrad od arapske opsade 717. – 718., povijest ga pamti kao osobu koja je utemeljila izaurijsku odnosno sirsku dinastiju, koja je vladala Bizantom do 802. godine.
Za hrvatsku je povijest značajan po tome što je 732. silom oduzeo salonitansku nadbiskupiju papi i podredio ju sebi.[2]
Obitelj
Leon je bio oženjen Marijom, s kojom je imao sina, Konstantina V.[3]
Izvori
- ↑ SKAC Svetac dana
- ↑ Usora i Soli Hrvatska povijest
- ↑ Timothy Dawson, Graham Sumner (2015). By the Emperor's Hand: Military Dress and Court Regalia in the later Romano-Byzantine Empire. Frontline Books. "Theofanês records that Maria, wife of Leo III, attended the baptism of their son, Constantine."
| Prethodnik: | Bizantski carevi | Nasljednik: |
| Teodozije III. (715.-717.) | Konstantin V. Kopronim (741.-775.) |
Nedovršeni članak Leon III. Izaurijski koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.