Prašuma Štirovača je šuma u sjevernom Velebitu.
Rezervat je šumske vegetacije. Površine je 118,5 hektara. Većinom se proteže na nadmorskoj visini od 1100 metara.
Štirovača je prašuma bukve i smreke. Najviše ga predstavlja prašuma u sekundarnom stadiju Klepina duliba.
Kraj je nekad bio znatno šumovitiji, a danas je od svih velebitskih šuma ostao manji dio u Štirovači.
Vrsta je smrekove šume (Aremonio-Piceetum) koja je relikt borealne vegetacije koja je postojala u ledenim dobima i koja se rasprostirala daleko dalje na jug od današnje južne granice. Pogoduje joj podzolasto tlo, nadmorska visina, koja je potrebna za ovakvu vrstu šuma na ovim zemljopisnim širinama (900 - 1100 m, a Štirovača je na 1100 m) te reljefni položaj, a ovakve se šume javljaju u ponikvama, uvalama i klancima gorske Hrvatske. To je zbog toga što se u njima stvaraju posebne mikroklimatske prilike. Skuplja se hladan zrak, tzv. mrazišta zbog pojave temperaturne inverzije i na taj način smreka postaje konkurentnijom u odnosu na druge drvne vrste.
Povijest zakonske regulacije
Bio je prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Taj status je stekla 1928., kao i Paklenica. Pod zakonsku je zaštitu bio stavljen financijskim zakonom 1929. godine, kad i Plitvička jezera. Današnji status je stekla 26. travnja 1965. godine.