Herma

Pogreška pri izradbi sličice:

Demostenova herma na atenskoj tržnici, izradio Poliekt, cca. 280. pr. Kr., Glyptothek.

Herma (starogrčki: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za skulpturu koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. Taj oblik skulptura razvijen je u Antičkoj Grčkoj, bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse.

• Arhajska grčka herma, vjerojatno prikaz Hermesa, jedna od rijetkih kojoj je sačuvan penis.
  Arhajska grčka herma, vjerojatno prikaz Hermesa, jedna od rijetkih kojoj je sačuvan penis.
• Herma na atičkom lekythosu, 475–450. pr. Kr.
  Herma na atičkom lekythosu, 475–450. pr. Kr.
• Herma starca, vjerojatno filozofa. Ai Khanoum, Afghnistan, 2. stoljeće pr. Kr.
  Herma starca, vjerojatno filozofa. Ai Khanoum, Afghnistan, 2. stoljeće pr. Kr.
• Biste Seneke i Sokrata na rimskoj dvostrukoj hermi
  Biste Seneke i Sokrata na rimskoj dvostrukoj hermi
• Mala herma Hermesa od terakote
  Mala herma Hermesa od terakote
• Muške i ženske herme u Rubenshuisu iz doba baroka.
  Muške i ženske herme u Rubenshuisu iz doba baroka.
• Herme u Art Nouveau i Neo-Baroque stilu u Poljskoj
  Herme u Art Nouveau i Neo-Baroque stilu u Poljskoj
• Herme s manirističkim počecima, u A Handbook of Ornament (1898.)
  Herme s manirističkim počecima, u A Handbook of Ornament (1898.)

Literatura

• Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.