Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Charles Francis Richter

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 158370 od 24. rujan 2021. u 03:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik

Charles Francis Richter (Overpeck, Ohio, 26. travnja 1900.Pasadena, Kalifornija, 30. rujna 1985.) američki seizmolog i fizičar. Najpoznatiji je po ljestvici kojom se mjeri jačina potresa - Richterova ljestvica‎. Doktorirao (1928.) na Kalifornijskom tehnološkom institutu. Od 1927. radio u seizmološkom laboratoriju u Pasadeni i predavao fiziku i seizmologiju u Kalifornijskom tehnološkom institutu (od 1937. do 1970.). S B. Gutenbergom razvio ljestvicu magnituda potresa (1935.) koja danas nosi njegovo ime. Mohorovičićeve hodokrone iz 1922., proširene i preinačene 1958. kao Gutenberg-Richterove, primjenjivane su za određivanje nekoliko Zemljinih modela (takozvani G-modeli). [1]

Životopis

Rođen je u Hamiltonu, Ohio. Studij je pohađao na sveučilištu Stanford gdje je diplomirao 1920. godine. 1928. godine počeo je s radom na doktorskoj tezi iz teorijske fizike na Caltechu (Kalifornijskom tehnološkom institutu), no prije no što je doktorirao ponuđen mu je posao na Institutu Carnegie u Washingtonu. U to doba posao je fasciniran seizmologijom. Potom, radio je u novoosnovanom seizmološkom laboratoriju u Pasadeni, čije je voditelj bio Beno Gutenberg. 1932. godine Richter i Gutenberg su razvili standardnu ljestvicu za mjerenje relativnih veličina izvora potresa, i nazvali su je Richterova ljestvica. Richter se 1937. godine vratio na Kalifornijski tehnološki institute gdje je radio do mirovine, profesor seizmologije je postao 1952. godine.

Richterova ljestvica

Podrobniji članak o temi: Richterova ljestvica
Richterove magnitude Opis potresa Učinci djelovanja potresa Učestalost pojave
Ispod 2,0 Mikro Mikropotresi, ne osjećaju se. Oko 8 000 po danu
2,0 – 2,9 Manji Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi. Oko 1 000 po danu
3,0 – 3,9 Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu. 49 000 godišnje (procjena)
4,0 – 4,9 Lagani Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka. 6 200 godišnje (procjena)
5,0 – 5,9 Umjereni Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada. 800 godišnje
6,0 – 6,9 Jaki Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra. 120 godišnje
7,0 – 7,9 Veliki Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području. 18 godišnje
8,0 – 8,9 Razarajući Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicetra. 1 godišnje
9,0 – 9,9 Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.
1 u 20 godina
10,0+ Epski Nikada nisu zabilježeni.
Ekstremno rijetki (nepoznati)

Izvori

  1. Richter, Charles Francis, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Vanjske poveznice