Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pravi lan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 157512 od 24. rujan 2021. u 01:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Taksokvir

Pravi lan (lat. Linum usitatissimum) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka s kratkim vretenastim korijenom.

Lan (vlakno) je stabljično vlakno koje se dobiva iz biljke lan iz roda Linum usitatissimum. Uzgaja se u krajevima umjerene klime, a najviše u Europi.

Opis biljke

Stabljika je visoka (30–80 cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata. Listovi su naizmjenično raspoređeni, lancetasti, dugački 2–3 cm, široki 2–4 mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni. Liska je zašiljenog vrha, s osnovom suženom u dršku. Cvjetovi su na vrhu stabljike na dugačkim drškama, nalaze se u cimoznim cvatovima. Čašica i krunica su od po pet listića, krunični svjetloplavi, ružičasti ili ljubičasti, na vrhu zaobljeni, a prema osnovi klinasto suženi i žućkasti. Plod je loptasta čahura s mnogo sjemena, 6–8 mm dugačka. Sjeme je do 5 mm dugo, do 2 mm široko, spljošteno, s jedne strane zaobljeno, s druge suženo. Svjetlosmeđe je boje, sluzavog i uljastog ukusa kada se zagrize, bez mirisa. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Samoniklo raste u poljima, pored puteva, po obodu šume; česta je biljka, rasprostranjena od ravničarskih do alpskih područja. Lan se uzgaja na plodnom tlu u području umjerene klime, traži dosta vode.

Lan se kosi ili čupa, a sjeme se odvaja mlaćenjem. Masno ulje dobiva se cijeđenjem zrelog sjemena. Sjeme, kada se dugo i nepropisno čuva, izgubi klijavost i može biti otrovno.

Upotreba

Sergej Prokudin-Gorski: Obrada lanenih vlakana

Sjeme lana je jedno od najvažnijih izvora sušivih ulja. Postoje podaci, da se lan u tu svrhu uzgajao još prije 6 000 godina. Sadržaj ulja u sjemenu je od 32% do 43%. Laneno ulje se uglavnom koristi za proizvodnju boja, lakova, mekih sapuna i tiskarskih boja. Suvremene sintetičke podne podloge izrađuju se od plastičnih polimera od kojih se mnogi i danas dobivaju iz sjemenki lana. Laneno ulje koristi se za izradu nekih farmaceutskih preparata. Osim što je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina, laneno ulje je i dobar izvor omega-6 masne kiseline, odnosno linolne kiseline.[1] Laneno sjeme je laksativ. Lanenim sjemenom crijeva se "navikavaju na točnost", a ne stvara se navika niti oštećuje crijeva. Sjeme nabubri čime povećava obujam crijeva, raširi ga i pospješuje peristaltiku.[2] Ostaci poslije cijeđenja ulja koriste se kao stočna hrana bogata bjelančevinama.

Lan se komercijalno, radi sjemena, uzgaja uglavnom u Argentini, Ukrajini, Francuskoj, Bangladešu, Etiopiji, Rusiji, Indiji, Kini, Kanadi i u SAD-u. Rusija je najveći proizvođač lanenih tekstilnih vlakana sa 70% učešća u svjetskom tržištu.

Lanena vlakna su izuzetno jaka, čvrsta i rastezljiva. Upotrebljavaju se za izradu lanenog sukna, konca, grubog platna, kvalitetnog papira, izolacijskih materijala.

Povijest

Lan je nekada bio najvažnija tekstilna biljka, a sada je po značenju iza pamuka. Porijeklo lana nije sasvim jasno, jer je poznat kao kulturna biljka još od prapovijesti. Stari Egipćani su nosili odjeću od lana, uvijali mumije u laneno platno, a slike biljke lana mogu se vidjeti na zidovima u grobnicama. Stari Grci su uvozili lan davno prije pojave kršćanstva.

Izvori