Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 155540 od 23. rujna 2021. u 06:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Crkva sv. Jakova Apostola
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu
Lokacija Kraj (Dicmo)
Koordinate 43°37'46.6"N 16°35'37.0"E
Arhitekt Emilio Cicilijani
Godina završetka 1934.
Renoviran 1969.
1984.
Religija rimokatoličanstvo
Patron Sv. Jakov Apostol
Sv. Ana
Arhitektonski stil novoromanika
Dimenzije 35 m duga i 17 m široka

Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu je župna crkva župe Dicmo Donje. Sagrađena je za župnika don Bartola Ganze 1934. godine i pomoćnika don Klementa Tadina, voditelja radova. Stara crkva svetog Jakova nalazila se na groblju. Nije poznata godina njezine gradnje, ali opoznato je da ju je opisao splitski nadbiskup Stjepan Cupilli u izvješću iz 1709. godine kada je obavio vizitaciju župe.[1]

Izgled

Nova crkva sagrađena je od klesanog kamena na tri lađe u novoromaničkom stilu, ali s neobičnim i impozantnim zvonikom na pročelju.[2] Zvonik je nadograđen za 4,26 metara, a križ na zvoniku visok je 1,80 metara za župnika don Ivana Dragušice 1994. godine. Tom su prigodom u zvonik postavljena nova četiri zvona salivena u Innsbrucku u tvrtki Grassmayer ukupne težine 1650 kg. Crkvu dugu 35 i široku 17 metara, projektirao je arhitekt Emilio Cicilijani. Glavni oltar je u polukružnoj apsidi na kojemu su kipovi sv. Jakova i sv. Ane. Iza oltara su dvije sakristije. Crkvene lađe odijeljene su stupovima i lukovima. U pokrajnim lađama nalaze se oltari Srca Isusova i sv. Ane sa kipovima.

Crkva je obnavljana 1969. godine za župnika don Branka Markića, 1984. za župnika don Ante Balića, te za župnika don Ivana Dragušice (1993.-1999.). Ispred starog glavnog oltara postavljen je novi oltar, a na koru iznad glavnih vrata 1998. godine postavljene su nove Hefererove orgulje nabavljene prilozima vjernika na poticaj župnika don Ivana Dragušice.[3]

Župnici župe Dicmo Donje

Hefererove orgulje.jpg
Pećina Gospe Lurdske
  • fra Lovre Jazidić (Jazičić) (1703.-1704.)
  • fra Ilija Despotović-Tešija (1777.-1780.)

...

  • fra Bone (Bonaventura) Buljan (1809.-1811.)

...

  • don Ante Katić, župni upravitelj (1851.-1854.)
  • don Mate Bratinčević, župni upravitelj (1855.-1863.)

...

  • don Frane Jerkunica (1893.-1897.)
  • don Ivan Škarica Žikov (1897.-1906.)

...

  • don Bartul Ganza, nestalni župnik (1921.-1942.)
  • don Ante Grgić (1939.-1940.)

...

  • don Stipe Žuro (1992.-1993.)
  • don Ivan Dragušica (1993.-2000.)
  • don Mirko Skejić (2000.-2002.)
  • don Vladimir Strikić (2002.-....); dekan Kliškog dekanata

Blagdan sv.Jakova i Ane (25,26.07) ujedno je dan općine Dicmo, u ta dva dana mnogobrojni vjernici iz čitave Hrvatske prođu kroz crkvu sv. Jakova, na blagdan Gospe od Ružarija koji se po običaju slavi uvijek prvu nedjelju mjeseca listopada i blagdan Srca Isusova također bude mnogobrojnih vjernika iz Dicma i okolnih mjesta. Na blagdan Gospe Lurdske sv.Misa svake godine bude na otvorenome u crkvenome dvorištu, ispred špilje Gospe Lurdske. Sv. Jakovu i Ani se na njihov blagdan tradicionalno u ruke donosi biljka murtela.

Župne knjige

Stare deskriptivne matične knjige župe Dicmo Donje nisu sačuvane. Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (1825-o.1850) čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru, a novije za razdoblje o.1850-o.1900. u Državnom arhivu u Splitu. Parice matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih (1819-1940) čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu, dok se Stanje duša (lat. Status animarum) čuva u župnom uredu.

Orgulje

Ivan Faulend Heferer izgradio je orgulje za crkvu (op. 263) 1998. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C–a3
1. Bourdon 16'
2. Principal 8′
3. Drveni poklopnik 8′
4. Salicional 8′
5. Oktava 4′
6. Cijevna flauta 4′
7. Visoka oktava 2'
8. Mješanica III-V 1 1/3'
II. manual C–a3
9. Gudački principal 8′
10. Planinski rog 8′
11. Morski val 8′
12. Fugara 4′
13. Noćni rog 4'
14. Sesquialtera II 2 2/3′
15. Blokflauta 2'
Pedal C–f1
16. Duboki bas 16′
17. Nježni bas 16′
18. Oktavni bas 8′
19. Fagot 16'
20. Fagot 8'
21. Fagot 4'

Spojevi: II-I, I-P, II-P, Sup II-P, Sub II-I, Sup II-I, Sup II (za 8' i 4' registre).
Kolektivi: P, MF, F, T, 0.
Pomagala: 2 slobodne kombinacije, crescendo (valjak), žaluzije (II. manual), ped. aut., ukidač valjka, ukidač jezičnjaka, ukidač ručne registrature.
Trakture su pneumatske.

Galerija

Vidi još

Bilješke

  1. Vidović, Mile, str. 207.
  2. Vidović, Mile, str. 206.
  3. Vidović, Mile, str. 206.-207.

Literatura

  • Armano, Emin, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb, 2006. ISBN 953-7168-03-4
  • Vidović, Mile, Splitsko-makarska nadbiskupija, župe i ustanove, Crkva u svijetu, Split, 2004. ISBN 953-6151-82-0