Ruski državni književni muzej

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 155407 od 23. rujan 2021. u 05:49 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ruski državni književni muzej
Osnovan 1934.
Smještaj Ul. Petrovka 28, 103051, Moskva
Broj posjetitelja 85.000 na godinu
Ravnatelj Marina Semenova Gomozkova
Pristup javnim prijevozom stanica metroa "Puškinskaja", "Čehovskaja", "Tverskaja"; trolejbus br. 3, 31, 15, 13, 69
Službena stranica www.museum.ru/M289

Državni književni muzej – najčuveniji i najveći muzej povijesti ruske književnosti u Ruskoj Federaciji.

Povijest

Osnovan je 1934. godine spajanjem Središnjega muzeja beletristike, kritike i publicistike i Književnog muzeja biblioteke "V. I. Lenjin". Za vrijeme svog postojanja izrastao je u jednu od najznamenitijih baza kulturnih umjetničkih dobara.

U fondovima muzeja sabrane su osobne arhive pisaca i djelatnika ruske kulture 18.–20. stoljeća; gravure 17.–18. stoljeća sa slikama Moskve i Peterburga; slikarski portreti, minijature sa slikama državnih djelatnika; knjige pisane rukom i inkunabule duhovnog sadržaja, prve knjige svjetovnog tiska petrovskog vremena, vrlo rijetke knjige s autografima, rukopisi, crteži pisaca, slikarska djela, rijetke fotografije, popisi djela G.P. Deržavina, D.I. Fonvizina, A.N. Radiščeva, N.M. Karamzina, A.S. Gribojedova, M.J. Ljermontova, N.V. Gogolja, te drugi materijali povezani s poviješću ruske klasične i suvremene književnosti, koji broje više od milijuna jedinica pohrane.

Muzej uključuje desetak podružnica koje se nalaze u raznim rajonima Moskve i Podmoskovja, te koji imaju status odjela.

Od 1972. do 2006. godine direktorica muzeja je bila Natalija Vladimirovna Šahalova.

Podružnice

Sergej Maljutin: Portret V. Brjusova, 1913.
  1. Dom-muzej A.I. Gercena[1]
  2. Dom-muzej A.P. Čehova[2]
  3. Dom-muzej M.J. Ljermontova[3]
  4. Dom I.S. Ostrouhova[4]
  5. Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog[5]
  6. Muzej književnosti XVII – XIX st. (Nariškinske dvorane)[6]
  7. Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja[7]
  8. Muzej-stan F.M. Dostojevskog[8]
  9. Muzej "Srebrnog vijeka" ("Dom V.J. Brjusova")[9]
  10. Dom-muzej B.L. Pasternaka[10]
  11. Dom-muzej K.I. Čukovskog[11]
  12. Dom-muzej M.M. Prišvina[12]

Izvor

Bilješke

  1. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej A.I. Gercena, preuzeto 18. ožujka 2013.
  2. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej A.P. Čehova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  3. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej M.J. Ljermontova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  4. ↑ Državni književni muzej: Dom I.S. Ostrouhova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  5. ↑ Državni književni muzej: Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  6. ↑ Državni književni muzej: Muzej književnosti XVII – XIX st., preuzeto 18. ožujka 2013.
  7. ↑ Državni književni muzej: Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja, preuzeto 18. ožujka 2013.
  8. ↑ Državni književni muzej: Muzej-stan F.M. Dostojevskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  9. ↑ Državni književni muzej: Muzej "Srebrnog vijeka", preuzeto 18. ožujka 2013.
  10. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej B.L. Pasternaka, preuzeto 18. ožujka 2013.
  11. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej K.I. Čukovskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  12. ↑ Državni književni muzej: Dom-muzej M.M. Prišvina, preuzeto 18. ožujka 2013.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ruski_državni_književni_muzej&oldid=155407"