Đuro Kokša

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 152478 od 22. rujan 2021. u 21:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Monsinjor
Đuro Kokša
Rođen 1922.
Molve
Umro 1998.
Zagreb
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Mons. dr. Đuro Kokša (Molve, 1922.Zagreb, 1998.), pomoćni zagrebački biskup, pisac i kolekcionar umjetnina.

Postigao je doktorat iz teologije te magisterij iz filozofije, crkvene povijesti i crkvenog prava.

Bio je dugogodišnji rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1959. – 1979.). Najzaslužniji je što je Zavod 1971. godine umjesto dotadašnjega službenog naziva Ilirski zavod sv. Jeronima dobio ime Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.

Pomoćnim zagrebačkim biskupom imenovao ga je papa Pavao VI. 1978. godine. Od 1980. bio je glavni namjesnik zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića, a od 1985. i njegov savjetnik. Godine 1984. ustoličen je za kanonika, a 1987. za velikog predstojnika Prvostolnoga kaptola zagrebačkog. Od 1985. predsjednik je novoutemeljenog Vijeća za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije, a obavljao je i mnoge druge dužnosti u Zagrebačkoj nadbiskupiji te u Biskupskoj konferenciji Jugoslavije i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.

Jedno vrijeme predavao je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kao veliki ljubitelj umjetnosti, sakupio je veliku kolekciju umjetnina, čije dijelove je i izložio na nekoliko izložbi. Također je sakupio i veliku i bogatu knjižnicu. Pisac je mnoštva predgovora različitim knjigama te kritičkih i drugih osvrta. Između ostaloga, bio je urednik pjesničkih antologija Hrvatska duhovna lirika (1968.) i Zapadna duhovna lirika (1970.). Osim toga poeziju je i prevodio te ju i sam pisao. Objavio je i vlastite knjige na talijanskome jeziku, većinom iz crkvene povijesti.

Bio je prvi pokrovitelj Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić". Također je bio član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", sa zmajskim imenom Zmaj od Krbuljina, prema brijegu u Molvama na kojem se nalazi župna crkva.

Pokopan je na Mirogoju, u arkadi Prvostolnoga kaptola.

Literatura[uredi]