Pravi kazuari
| Casuarius | |
|---|---|
| |
| Raspon fosila | Od pliocena do danas |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Struthioniformes |
| Porodica: | Casuariidae |
| Rod: | Casuarius Brisson, 1760. |
| Vrste | |
| Casuarius casuarius Casuarius unappendiculatus | |
Pravi kazuari (Casuarius) je rod velikih ptica neletačica koji je nastanjen u tropskim šumama Nove Gvineje sjeveroistočne Australije i obližnjih otoka[1].
Veliki kazuar je treća živuća ptica po visini i težini, manji je samo od noja i emua [2].
Ove ptice uglavnom se hrane voćem, ali su svežderi i hrane se još gljivama, beskralježnjacima i malim kralježnjacima.
Jako su sramežljivi, ali kada im netko ometa mir, mogu vrlo lako nanijeti ozbiljne ozljede djeci i psima.
Opis
O patuljastom i jednokrestastom kazuaru ne zna se baš toliko dobro kao o velikom kazuaru. Sva tri kazuara su jako sramežljive ptice i kriju se duboko u šumi. Vješto nestaju prije nego ljudi saznaju da su tamo.
Ženke su veće i vedrije obojene. Obično su kazuari visoki 1.5-1.8 metara, iako neke ženke mogu dosegnuti visinu preko 2 metra[3]. Težina im je oko 70 kilograma.
Kazuari imaju tri nožna prsta na kojima se nalaze oštre kandže. Drugi prst nalik je bodežu i dug je oko 12.5 cm[4]. Mogu trčati i do 50 km/h kroz gustu šumu. Mogu skočiti i do visine od 1.5 m[5]. Jako su dobri plivači, mogu s lakoćom prijeći široke rijeke, ali i plivati u moru[6].
Sve tri vrste na vrhu glave imaju, nalik na rog, ali meku i spužvastu "kacigu", koja je duga do 18 cm[7]. Još nije potpuno dokazano za što služi, ali postoje različite teorije. Neki kažu da služi kao sekundarna spolna karakteristika, dok ih dosta smatra da služi za snalaženje u područjima obraslim grmljem, ali i kao oružje u sukobima za vlast.
Prosječan životni vijek kazuara u divljini je 40-50 godina[8].
Ponašanje
Kazuari su osamljene ptice, osim za vrijeme udvaranja, polaganja jaja, a ponekad i u potrazi za hranom[9]. Mužjak oštro brani teritorij od oko 7 četvornih kilometara, dok ženke se gnijezde i na teritorijima drugih mužjaka.
Razmnožavanje
Sezona parenja počinje u svibnju ili lipnju. Ženka polaže 3-8 velikih, zelenih ili plavo-zelenih jaja na hrpu lišća[10]. Mjere jaja su oko 9-14 centimetara. Samo su nojeva i emuova jaja veća. Ženka ne vodi brigu o jajima, nego odlazi polagati još jaja na teritorijima drugih mužjaka. Mužjak inkubira jaja 50-52 dana.
Prehrana
Kazuari su uglavnom frugivorni, jedu najčešće voće, ali ipak hrane se i cvjetovima, gljivama, puževima, žabama, kukcima, pticama, ribama, štakorima i strvinama.
Do voćne hrane uglavnom dolaze kada plodovi padaju sa stabala. Idu dalje kada voća nestane. Voće gutaju cijelo, bez usitnjavanja, čak i jabuke i banane. Preko izmeta rasprostranjuju sjemenke.
Izvori
- ↑ Clements, J (2007)
- ↑ http://www.worldinterestingfacts.com/animal/cassowary-the-worlds-most-dangerous-bird.html
- ↑ http://www.buzzle.com/editorials/7-18-2006-102736.asp
- ↑ http://wonderfulanimals.blogspot.com/2009_07_01_archive.html
- ↑ http://www.thewonderofbirds.com/cassowary/habits.htm
- ↑ Harmer, S. F. & Shipley, A. E. (1899)
- ↑ Davies, S. J. J. F. (2003)
- ↑ http://animals.jrank.org/pages/363/Cassowaries-Casuaridae-BEHAVIOR-REPRODUCTION.html
- ↑ http://www.servinghistory.com/topics/cassowaries::sub::Behavior
- ↑ http://wn.com/Human_Zoo