Wikipedija:Ophođene promjene

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 147257 od 21. rujna 2021. u 23:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Vrijedni suradnici nakon što prođu faze pisanja svojih članaka i uređivanja tuđih članaka po temama koje ih zanimaju, prije ili kasnije se uhvate sređivanja nedavnih promjena, jer to znači dvije stvari:

  • rad s novim suradnicima
  • održavanje kvalitete članaka na Wikipediji

U pravilu svi otvaramo 50 (100 ili 500) nedavnih promjena, i sređujemo ih od najnovije unatrag, ili od najstarije prema naprijed. I to je u redu.

Kad suradnik postane administrator, stvar se mijenja, naime svako uređivanje wikipedije od strane suradnika koji nije administrator u nedavnim promjenama ima kraj sebe crveni uskličnik (!) dok god neki admin ne označi tu promjenu pregledanom. Na taj način administratori hrvatske Wikipedije održavaju kvalitetu članaka. Naime, bez obzira što cijela wikizajednica marljivo klika po člancima, uvijek je moguće da se neko uređivanje u gluho doba noći, na neku svima nezanimljivu temu provuče, a da to nitko ne primjeti. No s ophođenim promjenama to nije moguće.

Svaki suradnik kad postane administrator ima dužnost promijeniti navike, početi kontrolirati nedavne promjene ne od najnovijih, nego od najstarijih, i to ne 50 ili 500, nego od 5.000.

Prvo se sakriju promjene prijavljenih suradnika (jer većina grafita dolazi kao promjena neprijavljenih suradnika), i onda se to provjeri, a potom promjene prijavljenih suradnika.

Kad su uvedene ophođene promjene postavilo se pitanje da li samo označavati pregledanim svaku promjenu koja nije grafit, ili odmah i srediti promjene (staviti poveznice, međuwiki i kategorizirati), i odgovor je samo došao. Ako bi samo klikali pregledano, onda bi dobili isti efekt kao da na sve članke stavimo predloške wikipedizirati, stil itd., onda bi imali gomilu članaka koji stoje u dotičnim kategorijama i ta gomila se s vremenom više povećava nego smanjuje. Stoga treba sve odmah srediti (što možete), a za ostalo (što ne stignete ili nije vaša struka, ne znate) treba staviti predložak. Na taj način se ne radi dvostruki posao (prvo označavanje, a potom sređivanje), a opet dežurni povjesničar će sređivati kategoriju mrva-pov itd.

Takav način rada je dužnost SVAKOG administratora, jer u suprotnom nam se može dogoditi da će neka novinarka s NoveTV s pravom prigovarati (za razliku od prethodnog slučaja).

Pitanja i odgovori

P: Zašto 5.000 promjena? Mogu li ophoditi 10.000 promjena? Ili neku drugu kombinaciju?

O: Trenutno je najveći broj promjena koji mediawiki softver dozvoljava 5.000 (ako napišete u URL 5.001, prikazat će vam zadnjih 50 promjena). Postoje i drugi načini da vidite više promjena, ukonite promjene prijavljenih suradnika, i odjednom ćete vidjeti bar 3 dana promjena više.

P: Da li označiti pregledanim neko uređivanje teme o kojoj znate malo ili nimalo?

O: Ne. Kad ophodite slobodno pregledajte sve što vas zanima, ali slobodno možete neke promjene ostaviti neophođenima, jer administratori su raznih struka, i nije previše logično ako ste vi pravnik, a kolega vam ekonomist, da vi sređujete ekonomiju a kolega pravo. Naravno da smijete označiti pregledanim i promjene koje nisu iz vaše struke (ne treba otići u drugu krajnost da nitko ne dira ono što mu nije uža specijalnost, pogotovo ako je promjena grafit; posao admina je uklanjati grafite iz članaka, bez obzira na struku admina/članka).

P: Da li je dovoljno označiti pregledanim neko uređivanje, ili je poželjno odmah oblikovati neoblikovan članak (puno teksta bez ijednog naslova npr.), tj. srediti članak odmah?

O: Poželjno je sve odmah srediti, jer prvo stavljanje predložaka, a onda sređivanje po kategorijama je dvostruki posao. To je u redu ako jedan čovjek prolazi kroz sve nedavne promjene, a suradnici wikipedije sređuju članke u kategorijama po njihovom ukusu, ali ako svi admini ophode nedavne promjene, to ispada dvostruki posao.

P: Treba li zaista ophoditi od kraja, ili je možda bolje ići od početka?

O: Uvijek ima admina koji na ircu gledaju nedavne promjene i igraju se "najbržeg prsta" :-), ophođenje od kraja je najlogičnije.

P: Kako se ophodi?

O: Kao što gore piše, svako uređivanje Wikipedije od strane suradnika koji nisu admini popraćeno je crvenim uskličnikom u nedavnim promjenama, administratori kad kliknu na (razl) na vrhu ekrana imaju poveznicu Označi za pregledano, i kad kliknu na tu poveznicu, u nedavnim promjenama više neće biti crvenog uskličnika kraj te promjene.

Datoteka:Patroliranje.png
Istaknuta je poveznica Označi za pregledano

P: Čemu zapravo služi ophođenje?

O: Sprečavanju mogućnosti da nam promaknu grafiti.