Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Perejaslavski sporazum

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 147179 od 21. rujan 2021. u 23:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)


Perejaslavski sporazum (rus. Переяславская рада, ukr. Переяславська рада); je službeni dogovor potpisan ugovorom 1654. između ukrajinskog hetmana Bogdana Hmeljnickog i moskovskog odnosno ruskog cara Alekseja I.. U njemu se jamči neovisnost ukrajinske države Zaporoške Republike u zajednici sa Moskovskim odnosno Ruskim Carstvom. Sporazum je do danas ostao predmet kontroverznih rasprava s obzirom da se i dalje tumači dvosmisleno. Također postoje sumnje o krivotvorenju dokumenta.[1][2]

Osnovne značajke i poimanje

Godine 1654. ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki potpisao je Perejaslavski sporazum s ruskim carom Aleksejom I. kojim se jamčila autonomija ukrajinske države Zaporoške Republike u zajednici s Moskovskim Carstvom. Sporazum je do danas ostao predmet stručne rasprave između povjesničara jer se sumnja da su u njemu dogovoreni uvjeti naknadno krivotvoreni na korist ruskog odnosno tada još moskovskog cara.[3]

Prema ukrajinskim povjesničarima Hmeljnicki je naposljetku bio izigran od moskovskih vlasti, a ključni dogovoreni uvjeti se nisu ispoštovali što je s vremenom nakon njegove smrti dovelo do ruske aneksije Ukrajine i potpunog ukidanja stečene autonomije. Taj čin pokrenuo je lavinu drugih nepovoljnih uvjeta po srednjovjekovnu Ukrajinu, a to se posebno nepovoljno odrazilo na neovisnost Ukrajinske pravoslavne crkve koja se danas predstavlja kroz Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovske patrijaršije.[4] Hmeljnicki je nakon prekršenih dogovora pokušao stvoriti savez sa Švedskim Kraljevstvom i Osmanskim Carstvom kako bi i dalje zadržao neovisnost Ukrajine no to mu nije uspjelo.[5]

U Rusiji se Perejaslavski sporazum tumači kao bratsko sjedinjavanje srednjovjekovne Ukrajine-Rusi i Rusije-Moskovije nakon višegodišnje razjedinjenosti i višegodišnje stagnacije ukrajinsko-ruskih odnosa. Često se 1654. godina tretira kao početak političkog formiranja moćnog Ruskog Imperija. Isti događaj koristio se često i u političke svrhe, a 1954. obilježila se 300. obljetnica bratskog sjedinjavanja Ukrajine i Rusije.[6] U Ukrajini se Perejaslavski sporazum promatra kao prekretnica u kojoj se Ukrajina počela suočavati sa teškim oblicima diktature, velikim ljudskim gubicima i postupnim otuđivanjem ukrajinskog nacionalnog identiteta.[7] Ukrajinski povjesničari često doživljavaju Perejaslavski sporazum kao početak višestoljetne i tragične rusifikacije ukrajinskih prostora i bogate kulture.[8]

Izvori

Vanjske povewznice