Štipavci

»Škorpioni« preusmjerava ovamo. Za paravojnu formaciju, pogledajte Škorpioni (paravojna formacija).

Štipavci
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Arthropoda
Potkoljeno:	Chelicerata
(nesvrstani)	Arachnomorpha
Razred:	Arachnida
Red:	Scorpiones C. L. Koch, 1837

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama . Škorpioni su člankonošci, oni su beskralježnjaci i ime su dobili po člankovitim nogama.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka samo ako se u prisutnosti ljudi osjeća ugroženo

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.