Predrag Vranicki

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 143934 od 21. rujan 2021. u 04:30 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Predrag Vranicki (Benkovac, Kraljevina SHS, 21. siječnja 1922.- Zagreb, Republika Hrvatska, 31. siječnja 2002.), hrvatski filozof.

Životopis

Predrag Vranicki rodio se u Benkovcu. Studij medicine prekida radi pristupanja partizanskom pokretu. Nakon završetka rata upisuje studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomira 1947. Nakon studija nastavio je raditi na Katedri za filozofiju kao asistent. Potom je doktorirao na Sveučilištu u Beogradu 1951. ubrzo postaje docent, potom i redovni profesor.

Predrag Vranicki bio je niz godina predstojnik katedre za teorijsku filozofiju i ujedno Katedre za marksističku filozofiju [1], dekan Filozofskog fakulteta (1964./1965. do 1965./1966.) Uz profesora Vladimira Filipovića jedan je od utemeljitelja Instituta za filozofiju i njegov prvi ravnatelj 1967.[1], 1966. izabran je za predsjednika Jugoslavenskog udruženja za filozofiju. Od 1972. do 1976. je rektor Zagrebačkog sveučilišta, a od 1973. je redovni član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti[2]. Do svog umirovljenja 1976. radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu, 1990-ih nije ušao u nikakve političke vode, nastavio je raditi svoje kapitalno djelo Filozofija historije koje mu je izašlo neposredno pred smrt.

Predrag Vranicki bio je aktivni sudionik Korčulanske škole kao i časopisa Praxis od njegovog osnutka 1965. do ukinuća 1974.

Popis značajnijih djela

Kao filozofa njega su osobito intrigirali problemi humanizma, povijesti i slobode, njegova najznačajnija filozofska djela bila su:

  • Prilozi problematici društvenih nauka, Zagreb 1951.
  • Dijalektički i historijski materijalizam Filozofska hrestomatija, kniga X, Nakladni zavod Matice Hrvarske, Zagreb, (1958.)1982.
  • Čovjek i historija, Sarajevo 1966.
  • Historija marksizma (1987., 3 knjige) Cekade, Zagreb, ISBN 86-7091-062-4 nevaljani ISBN
  • Misaoni razvitak Karla Marxa, Zagreb 1953.
  • Filozofske studije i kritike Zagreb 1957.
  • Marksizam i socijalizam , Liber, Zagreb 1979.
  • Socijalistička alternativa Školska knjiga, Zagreb 1982.
  • Filozofija historije (3 knjige) Golden marketing, Zagreb, 1988.

Izvori

Vanjske poveznice