Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Franjo Komarica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 143914 od 21. rujan 2021. u 04:27 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Monsinjor
Franjo Komarica
Banjolučki biskup


Rođen 3. veljače 1946.
Novakovići kod Banje Luke
Zaređen za svećenika 1972.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Franjo Komarica (Novakovići kod Banje Luke, 3. veljače 1946.), banjolučki je biskup.

Životopis

Puljić, Pezzuto i Komarica

Franjo Komarica rođen je u Novakovićima kod Banje Luke 1946. godine. Nakon osnovne škole školovanje je nastavio u Zagrebu i Đakovu. Studirao je u Innsbrucku, gdje je 1972. godine zaređen za svećenika. Doktorirao je liturgiku 1978. godine. Profesor na Vrhbosanskoj Katoličkoj Teologiji u Sarajevu i zborovođa sarajevske katedrale bio je od 1978. do 1986. godine. Započeo je materijalnu i duhovnu obnovu biskupije, pripremu Biskupijske sinode (1990.). Osnovao je biskupijski Caritas (1986.), župna pastoralna vijeća (1989.), Institut za teološku znanost u Banjoj Luci (1990.).

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. godine pomoćnim biskupom banjolučkim, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji. Za banjolučkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci. Od prijeratnih oko 200.000 katolika ostalo ih je na području biskupije 15.000. Za vrijeme rata biskup Komarica bio je zatočen u vlastitom domu bez mogućnosti kretanja i susreta s vjernicima. Uspio je izdržati. Poslije rata njegova je misija doslovno bila je utrka s vremenom, nerazumijevanjem, odbacivanjem i patništvom sunarodnjaka. Nije uspio vratiti ih na prijeratna ognjišta, a s vremenom je to postalo izvor frustracija koje je prenosio kritizirajući političke prvake iz hrvatskog naroda. Od 2002. do 2005. godine bio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Godine 2004. bio je nominiran za Nobelovu nagradu za mir. 1997. godine objavio je knjigu U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalučkog biskupa i biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991. do 1995., prevedenu na više europskih jezika. Poznati je borac za ljudska prava i oštar kritičar međunarodne zajednice.

Neumorno se zalaže za opstanak Hrvata u bh. entitetu Republika Srpska i pravednom rješenju budućnosti naroda Bosne i Hercegovine.

Djela

  • Upoznajmo što činimo: homilije o misi, relo života: propovijednički priručnici, 3, Sarajevo-Banja Luka, 1983. (suautor Alfred Pichler)[1]
  • Da budemo sretni: katehetske propovijedi o zapovijedima božjim (Mostar-Banja Luka, 1984) (suautor Alfred Pichler)[2]
  • U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalučkog biskupa i biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991. do 1995. (Banja Luka-Zagreb-Sarajevo, 1996)
  • Proces pomirenja i budućnost Bosne i Hercegovine, (Sarajevo, 2000)
  • Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski (Zagreb, 2015) (suautor Winfried Gburek)[3][4]

Odlikovanja i nagrade

Izvori

  1. (engl.) worldcat.org: Upoznajmo što činimo : homilije o misi, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  2. (engl.) worldcat.org: Da budemo sretni: katehetske propovijedi o zapovijedima božjim, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  3. Katalog Knjižnica grada Zagreba: Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski / Winfried Gburek, Franjo Komarica ; [prijevod s njemačkog Marica Risek, pristupljeno 21. prosinca 2015.
  4. Vedran Balen, Umjesto pravednog mira, u BiH imamo kontrolirani kaos:
    "U Slavonskom Brodu predstavljena je knjiga "Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski" mons. dr. Franje Komarice i Winfrieda Gbureka", Večernji list, 18. lipnja 2015., pristupljeno 21. prosinca 2015.
  5. Vlada Republike Hrvatske: Odlikovanja u prigodi Dana državnosti, 20. lipnja 2008. Pristupljeno 20. prosinca 2015.
  6. Komarica: Primio sam Dodikov orden u duhu praštanja i pomirenja. Dnevnik Nove TV, 12. siječnja 2012. Pristupljeno 20. prosinca 2015.

Vanjske poveznice