Svileničevke
Svileničevke | |
---|---|
Lastavičnjak (Cynanchum acutum) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Gentianales |
Porodica: | Apocynaceae |
Potporodica: | Asclepiadoideae R.Br. ex Burnett |
Sinonimi | |
Asclepiadaceae Borkh. (nom. cons.) Periplocaceae Schltr. (nom. cons.) Plumeriaceae Horan. Stapeliaceae Horan. Vincaceae Vest Willughbeiaceae J. Agardh |
Svileničevke (Svilenice, Asclepiadoideae; Asclepiadaceae) bivša su porodica dvosupnica s 348 rodova i približno 2 900 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka raširenih pretežno u kišnim šumama tropskih i suptropskih područja.
Opis biljke
Radijalno simetrične cvjetove svilenica čini čaška od 5 lapova koji su pri dnu srasli, vjenčić od 5 latica i poseban pavjenčić (krunica) sastavljen od žljezdastih ili krpastih, odn. ljuskastih privjesaka na prašnicima.
Plod je sastavljen od dvaju mnogosjemenih mjehura, a svaka sjemenka ima čuperak dugih dlaka.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj prirodno u dolinama sredozemnih rijeka rastu brkva ili luštrika (Periploca graeca) i lastavina ili lastavičnjak (Cynanchum acutum) a uzgajaju se kao ukrasne penjačice. Neke su se svilenice iz uzgoja raširile u okoliš npr. hoja (Hoya carnosa) podrijetlom iz istočne Azije i Australije, klinača (Gomphocarpus fruticosus) podrijetlom iz Južne Afrike i svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. [1]
Tribusi
- Asclepiadeae Duby
- Ceropegieae Orb.
- Eustegieae Rchb. ex Liede & Meve
- Fockeeae H.Kunze, Meve & Liede
- Marsdenieae Benth.
Izvori
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1986., ISBN 978-953-6036-40-0