Ladislav Šaban

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 138817 od 19. rujna 2021. u 22:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Ladislav Šaban (Lepoglava, 3. siječnja 1918. - Zagreb, 25. srpnja 1985.), hrvatski znanstvenik i glazbeni pedagog, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Životopis

Rodio se u srcu Hrvatskog zagorja, u roditeljskom domu naslijedio je strast za starinom i umjetnošću. Za njegovu je glazbenu naobrazbu naročito skrbila majka, rođena Kukuljević, unuka slavnoga hrvatskoga povjesničara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskoga.

Nakon što se obitelj preselila u Zagreb, školovanje je nastavio u Klasičnoj gimnaziji i u srednjoj glazbenoj školi. Studij klavira na Muzičkoj akademiji u klasi Svetislava Stančića usmjerio je mladog Ladislava Šabana prema pedagogiji, a mnoga kasnija ponovljena izdanja tih instruktivnih radova najbolja su potvrda njihove dugotrajne vrijednosti. Već za studentskih dana fakultativno pohađa i kolegij povijesti na Sveučilištu, jer je zarana osjetio zov povijesnoga istraživanja na izvorima, arhivistike. Kada se pak početkom 60-ih godina pojavio prvim stručnim radovima, odmah se predstavio kao već zreli znanstvenik. Šabanov je znanstvenički curriculum bio intenzivan i povezan s mnogim društvenim zaduženjima.

Između 1972. i 1975. godine pokrenuo je Republičku evidenciju orgulja u Hrvatskoj te, zajedno sa suradnicima, napravio jedinstven registar povijesnih orgulja naše zemlje[nedostaje izvor]. U brojnim stručnim člancima obrađivao je pojedine orguljarske radionice koje su djelovale u Hrvatskoj te znamenite i povijesno vrijedne orgulje i orguljske pozitive do danas sačuvane u našoj domovini. Time je započeo sustavniju brigu za ta vrijedna povijesna glazbala, te su mnoga, zasigurno zahvaljujući njemu, do danas sačuvana ili restaurirana. Na žalost, nije poživio dovoljno dugo da objavi monografiju o hrvatskim povijesnim orguljama.

Izvori

Novak.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.