Trg Eugena Kvaternika (Bjelovar)
Trg Eugena Kvaternika u Bjelovaru središnji je gradski trg u Bjelovaru.
Povijest
Bjelovar je osnovan 1756. godine odlukom austrijske carice Marije Terezije. Te godine nastao je i Trg Eugena Kvaternika, koji je mijenjao imena tijekom povijesti. Prvo se zvao "Parade Platz" pa "Trg Marije Terezije", "Trg jedinstva", da bi osamostaljenjem Hrvatske dobio sadašnji naziv.
Trg ima oblik četverokuta. U središtu trga sada je park podijeljen stazama, a u početku bila je livada s drvoredom lipa. Oko parka nalazile su se s četiri glavne strane svijeta građevine vojne uprave i stanovi za časnike: zgrada đurđevačke i križevačke pukovnije, zgrada bjelovarsko-križevačke županije, vojnog zapovjedništva, čitaonice te crkva sv. Terezije Avilske sa župnim uredom i kolegijem crkvenog reda pijarista. [1] U zgradi vojnog zapovjedništva vojnu obuku prošao je i književnik Petar Preradović. Jug Bjelovara pripadao je Križevačkoj, a sjever Đurđevačkoj krajiškoj pukovniji. [2]
U središtu trga posađen je drvored lipa još 1756. godine. Dvije lipe postoje još i danas. Travnata površina služila je za vježbanje vojnika i sakupljanje krava prije odlaska na pašu. Glavni pastir okupljao je krave i s njima kretao na pašnjak kraj hrastove šume u prigradskom naselju Hrgovljani.
Oko zdenca 1778. godine postavljeni su kipovi sv. Jelene Križarice, sv. Ivanu Nepomuku, sv. Tereziji Avilskoj i sv. Jurju. Dolaskom komunista 1945. godine kipovi su uklonjeni, a vraćeni su oko 2000. godine. Kipovi predstavljaju svece zaštitnike pojedinih vojnih postrojbi u Bjelovaru. Stabla divljeg kestena posađena su 1889. godine, od sadnica uzgojenih u rasadniku Šljukingon u prigradskom naselju Markovac. Dio tih stabala postoji i danas.
Ukidanjem Vojne krajine 1871. godine osnovana je bjelovarska županija na čelu s velikim županom, koji je imao ured u zgradi na trgu. Prvi veliki župan bio je Ivan Vitez Trnski. Tada je središnji dio trga pretvoren u park i dobio je dio današnjih obrisa. Tek od 1883. godine središte trga koristi se posve kao gradski park s bunarom i klupama, kao mjesto za odmor i za održavanje crkvenih i svjetovnih svečanosti. Za vrijeme svečanosti pucalo se iz kubura. Usred parka postoji izvor, gdje je iskopan zdenac. Tek 1900. godine na zdenac je postavljena ručna pumpa. Kraj zdenca okupljale su se seljanke iz obližnjih sela i prodavale poljoprivredne proizvode. [3]
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1943. godine, u središtu parka sagrađen je glazbeni paviljon od bijelog bračkog mramora, koji je projektirao bjelovarski arhitekt Zdenko Strižić.
Nakon Drugog svjetskog rata, trg se zove Trg jedinstva, a uspostavom samostalne Hrvatske dobiva ime Trg Eugena Kvaternika. U parku je postavljeno spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima iz područja Bjelovara i okolice.
Jedna granata pogodila je crkvu i usmrtila tri žene 29. rujna 1991., za vrijeme oružanog sukoba u Bjelovaru između Hrvatske vojske i JNA. Poginulim ženama podignuta je spomen-ploča na pročelju župnog ureda. Jedna granata pala je i u park. Na tom mjestu nalazi se metalna pločica s datumom i satom.
Danas se na sjevernoj strani trga nalazi zgrada Turističke zajednice, Poslovnog parka, poslovni i ugostiteljski objekti. Na istočnoj strani nalazi se gradski muzej, gradski arhiv (koji je u postupku preseljenja na drugu lokaciju), katedrala sv. Terezije Avilske i poslovna zgrada. Na južnoj strani nalazi se Bjelovarsko-bilogorski radio i uredništvo Bjelovarskog lista, bjelovarsko kazalište, Narodna knjižnica i čitaonica "Petar Preradović" i poslovne zgrade. Na zapadnoj strani trga nalazi se gradsko poglavarstvo, pošta i poslovna zgrada.
Park na Trgu Eugena Kvaternika dobio je nagradu za najljepši park na prostoru kontinentalne Hrvatske. U parku se nalazi oko 40 vrsta drveća i grmlja (većinom alohtonih vrsta). Najviše ima divljeg kestena. U parku se povremeno održavaju razne manifestacije, od kojih je najpoznatija Terezijana, drugog vikenda u lipnju.
Na Trgu Eugena Kvaternika ispred katedrale sv. Terezije Avilske svečano je ustoličen prvi bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak 20. ožujka 2010. godine. Glavni zareditelj bio je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački, uz suzareditelje mons. Marija Roberta Cassarija, apostolskog nuncija u Hrvatskoj i mons. Josipa Mrzljaka biskupa varaždinskoga.
Galerija
-
Narodna knjižnica i čitaonica "Petar Preradović" na južnoj strani trga -
Gradsko poglavarstvo na zapadnoj strani trga -
Park u središtu trga -
Park u središtu trga i pogled na katedralu -
Park u središtu trga s kipom sv. Terezije Avilske -
Park u središtu trga -
Park u središtu trga -
Park i katedrala sv. Terezije Avilske
Unutarnje poveznice
Izvori
| ||||||||||||||||||||||
.png)