Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Knežević

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 13342 od 25. srpanj 2021. u 23:47 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Knežević

  1. knežev sin, princ;
  2. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji često prezime; u Hrvatskoj danas živi oko 9800 Kneževića u 4200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 7300, pa se njihov broj povećao za 30 posto. Prisutni su u svim hrvatskim županijama, u 113 grada i 734 manja naselja, najviše u Zagrebu (1570), Zadru (510), Rijeci (465), Osijeku (285), te u Slavonskom Brodu (235). [1]
  3. u Hrvatskoj postoji 8 sela i zaseoka pod imenom Kneževići u Lici, sjevernoj Dalmaciji i Kordunu, u zapadnoj Srbiji nalazi se 7 sela pod tim imenom, u unutrašnjosti Crnoj Gore 4 sela, a 42 sela i zaseoka pod imenom Kneževići nalazi se u Bosni i Hercegovini; uglavnom u sjeverozapadnoj i zapadnoj Bosni, sjeveroistočnoj Bosni i zapadnoj Hercegovini
  4. Kneževići (plemstvo), plemićka obitelj u Hrvatskoj, podrijetlom iz Hercegovine, preselila u 15. stoljeću u Liku, a 1802. godine u Međimurje


Značajnije osobe koje nose prezime Knežević:


Andrija Kačić Miošić: Kneževići-Kruševići

Pisma od gospode Kneževića aliti Kruševića,

Prikazana prisvitlom gospodinu knezu Anti Kruševiću


Veliko je pleme Kruševića,

od starine jer je Kneževića,

ungarskoga plemića i kneza

i na glasu po izbor viteza.


Od njega se rodiše gospoda,

vladaoci slavnoga naroda,

banovinam koji upravljaše,

kad u Bosni kralji pribivaše.


Od njega se rodiše junaci,

vitezovi po izbor konjici,

kapetani i mladi serdari,

koluneli, alaj-barjaktari,


prid vojnicim koji vojevaše

i gradove bile uzimaše.

Viteško je pleme Kruševića,

od starine jer je Kneževića.


Da su bili vitezovi stari,

to svidoče kralji i cesari

i diploma kralja ungarskoga

Matijaša, roda junačkoga,


koju dade Krušević Ivanu,

od starine Kneževiću zvanu:

za suca ga čini velikoga

i plemića kaže najprvoga;


što odsudi, dobro odsuđeno,

to od kralja biše potvrđeno.

Još dopusti knezu Kruševiću,

da je prvi u njegovu viću.


To potvrdi dužde Mlečanine

Petar Griman, vitez od starine,

ter poznade Antu Kruševića

za viteza, kneza i plemića


i njegovim poslidnjim u vike,

nek se slave od Skadra do Like

od junaka i od vitezova,

od gospode, bana i knezova,


kakono ih kralji proslaviše,

kada oni u Bosni vladaše,

i ostale krune i cesari,

vladaoci, svita gospodari,


od kojih se i sada nahode

koluneli i mlade vojvode,

vitezovi, na glasu junaci,

to svidoče i Turci Bošnjaci.


Jedni slave cesara bečkoga

i Josipa, kralja ungarskoga,

ter boj biju s kraljem od Prusije

usrid ravne zemlje Đermanije.


Kneževići iđu prid Ličanim

ter boj biju s mladim Prusijanim,

bojak bijuć ranjeni su bili,

Prusijane al' su pridobili.


Drugi slave dužda mletačkoga,

Latinina, kralja velikoga,

vnjujući i bojak bijući

i za njega krvcu prolijući.


Kneževićem pisma na poštenje,

Milovanu nebesko spasenje!

Svim junakom zdravlje i veselje!

i na sablji srićno vojevanje!



Izvori: