Knežević
- knežev sin, princ;
- u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji često prezime; u Hrvatskoj danas živi oko 9800 Kneževića u 4200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 7300, pa se njihov broj povećao za 30 posto. Prisutni su u svim hrvatskim županijama, u 113 grada i 734 manja naselja, najviše u Zagrebu (1570), Zadru (510), Rijeci (465), Osijeku (285), te u Slavonskom Brodu (235). [1]
- u Hrvatskoj postoji 8 sela i zaseoka pod imenom Kneževići u Lici, sjevernoj Dalmaciji i Kordunu, u zapadnoj Srbiji nalazi se 7 sela pod tim imenom, u unutrašnjosti Crnoj Gore 4 sela, a 42 sela i zaseoka pod imenom Kneževići nalazi se u Bosni i Hercegovini; uglavnom u sjeverozapadnoj i zapadnoj Bosni, sjeveroistočnoj Bosni i zapadnoj Hercegovini
- Kneževići (plemstvo), plemićka obitelj u Hrvatskoj, podrijetlom iz Hercegovine, preselila u 15. stoljeću u Liku, a 1802. godine u Međimurje
Značajnije osobe koje nose prezime Knežević:
- Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
- Antun Knežević, bosanski franjevac, povjesničar i nacionalni radnik (1834.-1889.)
- Bogić Knežević, projektant hidroelektrana (1891.-1963.)
- Božidar Kovačević, filozof, književnik i prevoditelj (1862.-1905.)
- Branko Knežević, srpski pripovjedač i feljtonist (1891.-1918.)
- Branko Knežević, bubnjar zagrebačkog rock sastava Aerodrom
- Bruno Knežević, hrvatski nogometaš, izbornik i športski djelatnik (1915.-1982.)
- Dario Knežević, hrvatski nogometni reprezentativac (1982.)
- Dinko Knežević, enigmat (1955.)
- Đuro Knežević, enigmat, anagramist (?-?)
- Grozdan Knežević, hrvatski arhitekt (1928.-2008.)
- Ivan Knežević, operski pjevač, bas (1928.)
- Ivan Knežević, sportski direktor RK Medveščak
- Ivo Knežević, knez Ivo od Semberije (oko 1760.-1840.)
- Josip Knežević, hrvatski nogometni reprezentativac
- Jovan Knežević , glumac (1818.-1864.)
- Joko Knežević, hrvatski slikar i kipar (1907.-?)
- Lierka Knežević, hrvatska redovnica (1922.-2002.)
- Ljubomir Knežević, enigmat (1928.-?)
- Milorad Knežević, šahovski velemajstor (1936.)
- Milutin Knežević, profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu (1905.-?)
- Nada Knežević, beogradska pjevačica zabavne glazbe i džeza (1940.)
- Petar Knežević, hrvatski vjerski pisac (1702.-1768.)
- Rajko Knežević, baranjski pjesnik (1958.)
- Slađana Knežević, baranjska pjesnikinja (1966.)
- Slavica Knežević, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica (1955.)
- Stevan Knežević, grafičar (1940.)
- Snješka Knežević, hrvatska povjesničarka umjetnosti i prevoditeljica (1938.)
- Uroš Knežević, srpski slikar (1811.-1876.)
- Zoran Knežević, enigmat, križaljkaš (1943.)
Andrija Kačić Miošić: Kneževići-Kruševići
Pisma od gospode Kneževića aliti Kruševića,
Prikazana prisvitlom gospodinu knezu Anti Kruševiću
Veliko je pleme Kruševića,
od starine jer je Kneževića,
ungarskoga plemića i kneza
i na glasu po izbor viteza.
Od njega se rodiše gospoda,
vladaoci slavnoga naroda,
banovinam koji upravljaše,
kad u Bosni kralji pribivaše.
Od njega se rodiše junaci,
vitezovi po izbor konjici,
kapetani i mladi serdari,
koluneli, alaj-barjaktari,
prid vojnicim koji vojevaše
i gradove bile uzimaše.
Viteško je pleme Kruševića,
od starine jer je Kneževića.
Da su bili vitezovi stari,
to svidoče kralji i cesari
i diploma kralja ungarskoga
Matijaša, roda junačkoga,
koju dade Krušević Ivanu,
od starine Kneževiću zvanu:
za suca ga čini velikoga
i plemića kaže najprvoga;
što odsudi, dobro odsuđeno,
to od kralja biše potvrđeno.
Još dopusti knezu Kruševiću,
da je prvi u njegovu viću.
To potvrdi dužde Mlečanine
Petar Griman, vitez od starine,
ter poznade Antu Kruševića
za viteza, kneza i plemića
i njegovim poslidnjim u vike,
nek se slave od Skadra do Like
od junaka i od vitezova,
od gospode, bana i knezova,
kakono ih kralji proslaviše,
kada oni u Bosni vladaše,
i ostale krune i cesari,
vladaoci, svita gospodari,
od kojih se i sada nahode
koluneli i mlade vojvode,
vitezovi, na glasu junaci,
to svidoče i Turci Bošnjaci.
Jedni slave cesara bečkoga
i Josipa, kralja ungarskoga,
ter boj biju s kraljem od Prusije
usrid ravne zemlje Đermanije.
Kneževići iđu prid Ličanim
ter boj biju s mladim Prusijanim,
bojak bijuć ranjeni su bili,
Prusijane al' su pridobili.
Drugi slave dužda mletačkoga,
Latinina, kralja velikoga,
vnjujući i bojak bijući
i za njega krvcu prolijući.
Kneževićem pisma na poštenje,
Milovanu nebesko spasenje!
Svim junakom zdravlje i veselje!
i na sablji srićno vojevanje!
Izvori:
- ELZ, HOL, LJM, MEP, Minerva
- Stjepan Horvat: "Leksikon zagonetača Jugoslavije", "Čvor", Bjelovar,
- Andrija Kačić Miošić: Razgovori ugodni naroda slovinskoga
- nona net place name / city database - global searchable database of place names. Results are displayed together with a map and a 3D view of the surrounding region.