Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šeljin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 130284 od 15. rujan 2021. u 23:33 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Šeljin ili Šejin [1] (mađ. Sellye) je gradić na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 25,18 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 52' 29" sjeverne zemljopisne širine i 17° 50' 38" istočne zemljopisne dužine u kraju zvanom Ormánság, 6 km od rijeke Drave i granice sa Republikom Hrvatskom. Gornje Predrijevo i Sopjanska Greda u RH su udaljeni 9 km jugozapadno.

Bogdašin je 2,5 km zapadno, Marača je 3,5 km sjeverozapadno, Kákics je 1,5 km sjeverno, Ostrovo je 2 km istočno, Vertika je 2 km, a Starin 4 km južno, a Ivanidba je 2 km jugozapadno.

Na jugozapadnom kraju grada se nalaze tri jezerca.

Upravna organizacija

Nalazi se u Baranjskoj županiji. Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji čije je sjedište. Poštanski broj je 7960.

Povijest

U povijesnim dokumentima se prvi put spominje 1292. kao Sylle.

1300-ih je u Šeljinu bio sagrađena drvena utvrda, koju su srušili Turci 1532. jer se ta tvrđava dugo odupirala turskim osvajačkim napadima.

Šeljin se oslobodio turske vlasti 1689..

Krajem 19. i početkom 20. st. su izgrađene dvije željezničke prometnice koje su odredile sudbinu ovog grada, onda sela: jedna je povezivala Šeljin sa Slatinom u Hrvatskoj, a druga prema Középrigocu (kod Barče). Jedan je odvojak išao prema Belom Manastiru.

1997. je Šeljin dobio status grada.

Kulturne znamenitosti

  • barokni dvorac obitelji Drašković iz 18. st.
  • arboretum iz 1760.
  • rimokatolička crkva
  • protestantska crkva
  • ormánsáški zavičajni muzej
  • šeljinske toplice, čije vode su bogate kalijem, natrijem, amonijakom, kalcijem i magnezijem

Promet

Šeljin je prometno čvorište. Kroz Šeljin prolaze željezničke prometnice koja prema zapadu vode do Barče, prema istoku do Harkanja i Šikloša, a prema sjeveru do Selurinca.

Stanovništvo

Šeljin ima 3096 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Hrvata je 8,5% koji u imaju manjinsku samoupravu. 1,4% je Roma. U Šeljinu je još 0,7% Nijemaca i 0,2% Rumunja. 58,1% je rimokatolika, 24% je kalvinista, a u gradu živi i mali broj grkokatolika, luterana i vjernika židovske vjere. Za 10% je nepoznata vjera.

Gradovi prijatelji

Izvori

  • Gyógy- és Termálfürdők. Dél-Dunántúl. Kiad. Dél Dunántúli Gyógy- és Termálfürdők Egyesülete (dátum nélkül 2008-2009.) - (termálfürdő fejezet)
  • www.sellyestrand.eu
  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice