Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bernardo Bobić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 129882 od 15. rujan 2021. u 22:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Bernardo Bobić (Bubich, Budich) (* ? - † Zagreb, oko 1695.), bio je hrvatski barokni slikar i pozlatar, koji je slikao uglavnom po Zagrebu i bližoj okolici.

Život i djelo

O njegovom školovanju i djetinstvu još uvijek ne znamo gotovo ništa, spominje se u jednom dokumentu iz Zagreba 1683. godine. (kupoprodajni ugovor za kupnju kuće u Radićevoj ulici). Pouzdano se zna da je radio kao slikar i pozlatar u Zagrebu između 1680. - 1692. (Malar na Kaptolu stojeći, pictor et civis areae Nostre Capitularis)[1]

1680. godine polikromirao je drvene skulpture i pozlatio Oltar sv. Dionizija za crkvu sv Katarine u Zagrebu. Za taj oltar naslikao je 1683. dvije slike na platnu za koje sa sigurnošću znamo da su njegovo djelo Silazak duha svetoga i Judita i Holofern.

Njemu se pripisuju i tri oltarne slike na drvu ( od pet sačuvanih) za oltar sv. Marije u zagrebačkoj katedrali (Komersteinerov oltar), sa scenama iz života svetice. [2] Na ovim slikama vidi se vidan napredak, vjerojatno je na to utjecao zajednički rad s ljubljanskim slikarom Ivanom Eisenhortom. Njih dvoje trebali su zajednički izvesti oltar, pozlatiti ga, obojati drvene skulpture i izvesti svaki po šest slika na drvu. Oltar je dovršen 1688. godine.

Njegovo najvažnije djelo je ciklus od 12 oltarnih slika (sačuvano je 10) za oltar svetog Ladislava u zagrebačkoj katedrali (danas se nalazi u Muzeju grada Zagreba). Na tim slikama su scene iz života kralja Ladislava, osnivača biskupije u Zagrebu.

Bobić je bio slikar na kojeg su utjecali venecijanski slikari 16. stoljeća Tizian, Tintoretto i Palma Mlađi, ali je on to slikarstvo prihvatio i usvojio preko posrednih veza iz Slovenije i Austrije. Unatoč nekim nedorečenostima i nesavršenosti, Bobićev rad prikazuje, neosporni talent, i želju prema slobodnom izražavanja unutar glavnih crta baroknog manirizama.

Datoteka:Ivan Komersteiner - Bernardo Bobić sveti Josip, oko 1690..JPG
Bernardo Bobić: polikromija kipa sv. Josipa, autora kipara Ivana Komersteinera, s oltara svetog Ladislava iz Zagrebačke katedrale, oko 1690., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb


Literatura

  • Zvonimir Wyroubal: Malar na Kaptolomu stojeći (monografija) , JAZU, Zagreb, 1964.
  • Anđela Horvat: Je li Bernardo Bobić slikar ciklusa krilnih oltara zagrebačke katedrale? , Peristil (8-9) (str. 131-141), Društvo povjesničara umjetnosti, 1965/1966., ISSN 0553-6707
  • Ljubo Babić: Katalog izložbe Bobić, Bernardo, Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za likovne umjetnosti, 1957. - 25 str.
  • Enciklopedija likovnih umjetnosti, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1960. str. 409

Izvori

  1. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1960. str. 409
  2. Muzej za umjetnost i obrt - Oltar sv. Marije

Vanjske poveznice